Predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković nakon odluke Statutarne komisije te partije da ima pravo da treći put bude u trci za predsjednika stranke, saopštio da, ukoliko bude predložen za kandidata, i u krajnjem izabran, neće bježati od te funkcije, ali da je spreman i da podrži mlade snage. To je saopštio u emisiji „Budimo budni“ na TVCG.
SNP je, kako kaže, široko demokratska partija, koja nije ničije privatno vlasništvo.
„Niko ne može samostalno da se kandiduje — kandidaturu mogu predložiti partijski organi. Bilo je različitih pravnih tumačenja, ali Statutarna komisija je odlučila da statut ne može važiti retroaktivno i donijela je obavezujuću odluku“, istakao je Joković.
Pojašnjava da bi morao biti predložen.
„Krajnje sam posvećen jedinstvu partije. Nikada niko zbog mene nije napustio SNP. Ako me predlože i ako budem izabran — neću bježati od tog rješenja. Da li imamo mladih ljudi? Imamo. Spreman sam da podržim i te mlade snage. Nevjerovatno smo promijenili strukturu SNP-a. Dobro znam kako je bilo kad sam došao, a kako je sada.“, istakao je Joković.
Kaže da je SNP imao veliki koalicioni potencijal pod njegovim rukovodstvom.
„I sa onima koji su izrasli iz naše partije i sa onima koji baštine vrijednosti koje su nam bliske. Bili smo u tri vlade, sve dugove smo vratili, stabilna smo partija. Uvijek oni koji su drugi ili treći žele da budu prvi. Odluku će donijeti Glavni odbor. Ja ću rasterećeno čekati i vidjeti šta će da bude“, poručio je Joković.
Govoreći o otvorenim pitanjima u Crnoj Gori kaže da su ostala su još dva identitetska pitanja koja nijesu riješena.
„Pitanja članstva u EU i NATO, kao i Temeljnog ugovora, su riješena. Međutim, ostalo je pitanje srpskog jezika, kojim govori najveći broj građana u Crnoj Gori. Mi smo jedina zemlja na svijetu u kojoj jezik kojim se do sada izjašnjavala natpolovična većina stanovništva da govori — nije službeni, već je samo u službenoj upotrebi. To predstavlja diskriminaciju i to se mora riješiti“, istakao je Joković.
Govoreći o državljanstvu, kaže da bi pravo glasa trebalo imati svako ko je rođen u Crnoj Gori i ko to želi, ali pod uslovom da najmanje pola godine godišnje u Crnoj Gori.
„To je suština — državljanstvo da, ali neka glasaju tamo gdje većinski žive“, istakao je Joković.
