Tokom prethodne godine, optuženi za krivična djela organizovanog kriminala, nudili su za slobodu više od 12 i po miliona eura. U pitanju su javnosti veoma poznati predmeti, između ostalog po Skaj prepiskama i optužbama za šverc kokaina. Mada su nekima od okrivljenih navodno, u pomoć priskočili, prijatelji i porodica, naši sagovornici ističu da bi imovina nekih od njih morala biti pod lupom istražitelja.
Kada se sloboda mjeri kapacitetima spuškog zatvora, dno novčanika se ni ne vidi. Nepisano pravilo koje važi samo za odabrane koji za slobodu imaju šta da ponude.
Ponuđene sume kojima okrivljeni garantuju da neće pobjeći do kraja krivičnog postupka kreću se od više stotina hiljada do više miliona eura.
Jemstvo za izlazak iz pritvora nudili su između ostalih bivši čelnici Uprave policije, Privrednog suda i Uprave za nekretnine Veselin Veljović, Blažo Jovanić i Dragan Kovačević, kao i nekadašnji službenik ANB-a Petar Lazović, predsjednik opštine Budva Milo Božević, bivši šef sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević i sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice Miloš Medenica.
A dok je na sudu da odlučuje, na tužilaštvu je da provjerava. Da li to i čine kada su u pitanju jemstva javnosti veoma poznatih osoba i u odnosu na koga od njih iz SDT-a nam nije su odgovorili. Međutim, dovoljni su navodi iz suda.
“Bilo je situacija i da su nekretnine koje se nude kao jemstvo opterećene drugim hipotekama ili su predmet finansijskih istraga pa nisu mogli biti prihvaćeni kao jemstvo”, navela je za TVCG Marija Raković, savjetnica za odnose s javnošću Višeg suda u Podgorici.
“Državno tužilaštvo bi moralo u svim slučajevima gdje postoji sumnja da je imovina stečena kriminalnom djelatnošću, da pokrene postupak, da predloži privremene mjere, da pokrene finansijsku istragu”, kaže advokat Veselin Radulović.
“Vrlo je indikativno kada je riječ o jemstvima, a gdje se ona nude za neke ličnosti koje su ranije bile na istaknutim pozicijama u državi, da se radi o zaista milionskim iznosima”, navela je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.
S druge strane, mnoga jemstva naišla su na blokadu u sudu, pa se nameće pitanje da li se u sudnici opipava puls javnosti.
“Vrlo vjerovatno moguće da postoji određeni utjecaj javnosti, što ni u jednom slučaju nije dobro. Dakle, sud bi trebao da se rukovodi činjenicama”, kaže advokat Radulović.
“Ja sam potpuno sigurna da ukoliko bi se neka lica, koja su sada u fokusu javnosti, našla na slobodi, da bi to poprilično uznemirilo građane Crne Gore”, navela je Mrdović.
A građani sa oko 800 eura prosječne plate, svjedoče milionskim jemstvima, spornim Skaj prepiskama i hapšenjima onih koji su nekada bili odgovorni za njihova prava i bezbijednost.
Zbog svega, jedno je sigurno. Odbrana okrivljenih ne bi bilo lako ni pred očima javnosti, a kamoli u sudnici.