Rješenje koje je ranije bilo na snazi – da školski odbori biraju direktore škola, iako želim da vjerujem da je bilo usvojeno sa dobrom namjerom, nije dalo željene rezultate. Članovi školskih odbora su vrlo često bili nekompetentni za donošenje odluka iz domena njihove nadležnosti, broj članova je bio preveliki pa smo, zbog odustajanja velikog broja članova, u određenom broju škola imali nefunkcionalne školske odbore. U takvom ambijentu onda i ne čudi što su članovi školskih odbora u potpunosti ignorisali odluke nadležnih organa. Drugim riječima, u obrazovnom sistemu koji treba da bude uzor za poštovanje zakona uvedena je jedna pogubna praksa bezakonja i nepoštovanja institucija što može pogubno uticati na sami obrazovni sistem.
To je u intervjuu za Pobjedu, između ostalog, kazala Anđela Jakšić Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija ističući da će svi direktori škola ostati na funkcijama do kraja mandata.
Obišli ste sve škole u Crnoj Gori od početka Vašeg mandata. Kakav je generalni utisak o stanju koje ste zatekli? Možete li nam napraviti presjek uslova u crnogorskim školama u 21. vijeku i koliko Vam je značio neposredni uvid?
JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Kako u ovom momentu imamo oko 230 javnih ustanova koje vrše obrazovno-vaspitni rad u Crnoj Gori, i to u preko 500 objekata, jedan od prvih ciljeva koje sam postavila jeste da se lično uvjerim u uslove rada kao i da u što većem broju upoznam svoje kolege, prosvjetne radnike koji rade u tim ustanovama, a kojih je preko 17.000 u sistemu obrazovanja. U prvih deset mjeseci sam sa svojim timom posjetila preko 70 odsto ustanova i bila sam neprijatno iznenađena činjenicom da većinu njih već više decenija nije posjetio nijedan ministar. Upravo te posjete, razgovori sa direktorima, prosvjetnim radnicima, administrativnim osobljem, učenicima su mi najviše pomogle ne samo da identifikujem ključne probleme, već i da stvorim jasniju sliku za definisanje akcija za njihovo rješavanje, kako u dijelu potreba đaka i nastavnika, tako i u dijelu potreba infrastrukture.
Kada su u pitanju uslovi u našim školama, sa žaljenjem smo na početku ovih obilazaka konstatovali da su daleko od uslova neophodnih za realizaciju kvalitetnog obrazovnog procesa u 21. vijeku i svakim novim obilaskom smo bili sve više ubijeđeni u to. Jasno je da ne možemo govoriti o kvalitetnim reformama obrazovnog sistema kada se uvjerimo da nam đaci nastavu sprovode u objektima koji su prebukirani i u jako lošem stanju, koji nemaju toalete unutar objekta ili su u katastrofalnom stanju, kada su krovovi, prozori, vrata ili elektro-instalacije dotrajali ili kada nemaju adekvatan sistem grijanja, kada imaju zastarjelu i neupotrebljivu računarsku opremu i kada do škole putuju nebezbjednim autobusima starim više decenija.
Osim upoznavanja sa problemom, pristupili smo urgentnim mjerama rješavanja ovih problema i uradili, usudiću se reći, maksimum koji je moguć za deset mjeseci, čemu najbolje svjedoči da nam je realizacija budžeta na nivou od skoro 100 odsto bila već u junu.
Tako su od početka mandata do sada završeni urgentni radovi na 67 objekata, dok su trenutno u toku radovi na desetak objekata, a za još 10 radovi će otpočeti u narednih 10 do 15 dana. Vrijednost radova je preko 40 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz nacionalnog budžeta, kroz kreditne aranžmane ili iz donacija, što je zaista veliko i značajno ulaganje u obrazovnu infrastrukturu.
Takođe, početkom godine potpisan je ugovor i isporučena računarska oprema vrijedna 6,3 miliona eura svim osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, dok je u toku isporuka dodatnih 500.000 eura vrijedne opreme koja je namijenjena za kancelarije, zbornice, biblioteke kako bi i naši nastavnici imali na raspolaganju adekvatnu IT opremu. Takođe, ovih dana otvaramo i 32 Ed Tech laboratorije u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori koje uključuju 3d štampače, setove za nastavu robotike, reciklatore i drugu opremu i koje će omogućiti našim najmlađim da u podsticajnom ambijentu steknu ne samo digitalne, već i preduzetničke, organizacione, liderske i druge vještine.
Takođe, do kraja mjeseca ćemo potpisati ugovor za nabavku školskog namještaja za sve škole u Crnoj Gori. Važno je pomenuti da smo prethodne godine ugovorili i školama na upotrebu predali 29 novih vozila za prevoz učenika, dok smo ove godine ugovorili 21 novi kombi bus vozilo i tri autobusa, koji počinju da stižu od narednog mjeseca, a nakon čije isporuke će uz prošlogodišnju i isporuku iz 2021. godine, te uz pojedinačne donacije preko 90 odsto škola imati u potpunosti bezbjedan prevoz, koji je do sada možda bio i najveći problem iz ugla bezbjednosti. Za ove namjene smo izdvojili preko tri miliona eura.
Na kraju, svjesni smo da je još mnogo posla u ovom dijelu pred nama, ali ukoliko održimo dinamiku rada iz ove godine, sigurna sam da će ovaj mandat biti upamćen kao period najvećeg investicionog ciklusa u obrazovanju u kojem će škole u Crnoj Gori konačno dobiti adekvatne uslove za realizaciju obrazovnog procesa, u skladu sa potrebama XXI vijeka, kako ste i pomenuli u pitanju.
Nedavno ste potpisali sporazum u Berlinu o saradnji između Crne Gore i Njemačke. Na koji način je zamišljena realizacija tog sporazuma? Da li će se i time na neki način unaprijediti uslovi rada i učenja u crnogorskim obrazovnim institucijama? Što taj sporazum podrazumijeva?
JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Na samom početku bih istakla veliku zahvalnost ambasadoru Savezne Republike Njemačke, Nj.E. Peteru Feltenu, koji je dao izuzetan doprinos na samo kada je u pitanju potpisivanje ovoga sporazuma, već i zbog činjenice da u kontinuitetu daje snažnu podršku unapređenju kvaliteta obrazovnog procesa u Crnoj Gori, što nam je od neprocjenjivog značaja, posebno kada su u u pitanju EU integracije i usklađivanje našeg obrazovnog i istraživačkog prostora sa evropskim. Važan segment ovog sporazuma podrazumijeva podsticanje saradnje u oblasti obrazovanja, nauke i inovacija, sa posebnim akcentom na sve oblasti obrazovanja, uključujući škole i visokoškolske ustanove, naučnoistraživačke ustanove i naučne institucije, organizacije i ustanove vanškolskog stručnog obrazovanja i usavršavanja za odrasle, druge obrazovne ustanove i njihove uprave, biblioteke i arhive.
Važno je naglasiti da će kroz sporazum biti podržana i razmjena naučnika kroz realizaciju naučno-istraživačkih projekata, nastavnog osoblja i instruktora, doktoranada i studenata kao i administrativnog osoblja na visokoškolskim i drugim naučnim ustanovama u okviru informacionih, studijskih i naučno-istraživačkih boravaka, uključujući i učešće na naučnim konferencijama i simpozijumima.
U toku naše posjete Berlinu i Visbadenu, dogovorene su i konkretne aktivnosti koje se prvenstveno odnose na pokretanje programa visokog obrazovanja na Policijskoj akademiji u Danilovgradu na kojem će se intenzivno raditi u saradnji sa Saveznom kancelarijom kriminalističke policije (BKA) i Njemačkim policijskim Univerzitetom (DHPal), a uz podršku Vlade SR Njemačke.
Na taj način bi i Crna Gora dobila prestižnu ustanovu iz ove oblasti, po uzoru na najsavremenije obrazovne sisteme u zemljama Evropske unije, prvenstveno na Njemačku. Mi već sa kolegama iz Njemačke radimo na pripremnim aktivnostima, tako da se nadamo da će novi program biti ponuđen budućim studentima naredne godine tj. da će njegova realizacija početi akademske 2025/26. godine, imajući na umu sve procedure koje treba sprovesti.
Takođe su u toku posjete dogovorene i konkretne aktivnosti koje se odnose na unapređenje kvaliteta postojećih programa na Policijskoj akademiji, ali i na razmjenu nastavnika i učenika sa čijom realizacijom će se otpočeti već ove školske godine.
Takođe, iskoristila bih priliku i da pomenem podršku Ambasade Savezne Republike Njemačke pri potpisivanju sporazuma između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Goethe-Instituta Beograd, kao i memoranduma između Goethe-Instituta i Centra za strane jezike i prevođenje Double L koji ima za cilj dalje poboljšanje kvaliteta obrazovanja u oblasti učenja stranih jezika, posebno podizanja nivoa stručnih kvalifikacija nastavnica i nastavnika njemačkog jezika, te pružanje podrške podizanju kvaliteta nastave njemačkog jezika u Crnoj Gori.
Ovo što posebno treba istaći jeste da će, upravo zahvaljujući ovim sporazumima, od 2025. godine svi kandidati iz Crne Gore konačno imati priliku da polažu test njemačkog jezika i dobiju Goethe certifikat u Crnoj Gori i to u okviru Centra za strane jezike i prevođenje Double L.
Usvojene su izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje je predložio poslanički klub Pokreta Evropa sad. Ubuduće će direktore birati ministar, odnosno ministarka, kao što je bilo i ranije, a ne školski odbori. Opozicionari su u Skupštini ostali pri stavu da se time otvaraju vrata za politički uticaj, što je i poruka predsjednika države Jakova Milatovića. Kako Vi gledate na to rješenje i na optužbe pojedinih poslanika da nećete odoljeti političkim pritiscima prilikom izbora direktora?
JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Rješenje koje je ranije bilo na snazi, iako želim da vjerujem da je bilo usvojeno sa dobrom namjerom, nije dalo željene rezultate. Članovi školskih odbora su vrlo često bili nekompetentni za donošenje odluka iz domena njihove nadležnosti, broj članova je bio preveliki pa smo, zbog odustajanja velikog broja članova, u određenom broju škola imali nefunkcionalne školske odbore, predstavnike Ministarstva je formalno imenovalo Ministarstvo, a zapravo su bili predloženi od strane škola ili nekih drugih organizacija itd.
U takvom ambijentu onda i ne čudi što su članovi školskih odbora u potpunosti ignorisali odluke nadležnih organa – ovdje prvenstveno mislim na sudove, a u preko 30 slučajeva nakon izvršenog inspekcijskog nadzora u kojem su utvrđene nezakonitosti i propusti u radu direktora, odbori su pomenute nalaze razmatrali na svojim sjednicama i odbacivali (osim u dva slučaja). Drugim riječima, u obrazovnom sistemu koji treba da bude uzor za poštovanje zakona uvedena je jedna pogubna praksa bezakonja i nepoštovanja institucija što može pogubno uticati na sami obrazovni sistem.
Izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prema kojima direktore škola bira ministar/ka podrazumijevaju obavezu donošenje pravilnika kojim se reguliše postupak i način izobora, kao i transparentnost u sprovođenju kompletne procedure. Svi kandidati, pod jednakim uslovima, prolaze pisano testiranje (koji se prvi put uvodi u proceduru izbora direktora), a zatim usmeni intervju pred komisijom koju formira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Komisija se sastoji od predstavnika Ministarstva, Zavoda za zapošljavanje/Centra za stručno obrazovanje i nezavisnog eksperta sa liste eksperata koja se formira nakon objavljenog poziva, po tačno definisanim kriterijumima i procedurama. Nakon obavljenog postupka testiranja, komisija donosi rang listu kandidata, isključivo prema ostvarenim rezultatima. Svaki kandidat ima pravo uvida u test – i svoj i ostalih kandidata. Na taj način ne samo da se ne daje mogućnost politizacije, nego se njegovom transparentnošću i jasno postavljenim kriterijumima onemogućava i politički i bilo koji drugi uticaj, a za direktora se bira onaj kandidat koji je pokazao najviše znanja i sposobnosti.
Takođe, važno je pomenuti da svi direktori ostaju na funkcijama do kraja mandata, osim u slučajevima kada ne postupaju u skladu sa zakonom kada ministar, na osnovu nalaza inspekcije, može da ih razriješi što je još jedan pokazatelj da ponuđeno rješenje nije alat za politizaciju, već upravo za depolitizaciju obrazovnog sistema što naše društvo, nakon nekoliko decenija, zaista i zaslužuje i što je nužan preduslov za EU integracije i druge važne procese koji su pred nama.
Imajući u vidu da će od 1. oktobra prosvjetna inspekcija da bude u sklopu Ministarstva, u javnosti se ukazuje bojazan od centralizacije sistema. Da li ćete Vi poštovati rješenja inspekcije u slučaju da zatraži smjenu direktora kog Vi budete izabrali? Pojedini Vaši prethodnici su takva rješenja godinama držali u fiokama.
JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Što se tiče prosvjetne inspekcije, ona je zadužena za primjenu propisa od predškolskog do visokog obrazovanja i do 2015. godine je bila u resoru Ministarstava prosvjete kao Odjeljenje prosvjetne inspekcije. Obaveze i ovlašćenja prosvjetne inspekcije su propisana Zakonom o inspekcijskom nadzoru i Zakonom o prosvjetnoj inspekciji, što znači da su inspektori dužni da postupaju u skladu sa pozitivnim propisima, a načelo samostalnosti kao jedno od osnovnih načela Zakona o inspekcijskom nadzoru omogućava inspektoru apsolutnu samostalnost u svom radu i svako drugačije postupanje bi bilo suprotno zakonskim propisima. U praksi se pokazalo da je prisustvo prosvjetne inspekcije u resoru Ministarstva prosvjete značajno doprinosilo efikasnosti i kvalitetu cjelokupnog rada Ministarstva, tako da očekujemo da će se ovim zakonskim rješenjem značajno unaprijediti rad cijelog resora.
Koji su Vaši ciljevi koje želite da dosegnete u toku svog mandata?
JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Svaka aktivnost za vrijeme mandata moga tima i mene biće usmjerena ka kreiranju povoljnog ambijenta za ostvarivanje vizije škole 2035. godine koja će biti definisana Strategijom obrazovanja. U toj viziji škola je cjelodnevna, bezbjedna i podsticajna, nastava prati savremene trendove u obrazovanju i savremene metode kojima se postižu visoka postignuća, njeguju se visoka očekivanja, a školska infrastruktura je u službi korisnika.
Takvu školu odlikuje visok stepen inkuzivnosti, kao i visok nivo saradnje među svim akterima, inicijative roditelja se poštuju i uvažavaju, direktor je prepoznat u struci i lokalnoj zajednici po svojim kvalitetima, a istovremeno je ,,prvi učenik“ u školi. Takva škola je mjesto za učenje i razvoj svih, ona se samoevaluira i razvija, u njoj nema diskriminacije i stereotipa, nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja, svi problemi se na vrijeme identifikuju i rješavaju, uz uzajamnu podršku, uključujući pojačanu stručnu službu škole. U takvoj školi se obrazuje kadar sa punim spektrom znanja i kompetencija za budućnost i buduće potrebe tržišta rada.
Upravo sav naš budući rad treba da bude usmjeren ka ostvarivanju te vizije – malim koracima do velikih rezultata.
Konsultant analizirao znanje đaka u školi i na testiranjima, u oktobru rezultati
Ove godine je ukazano na loše rezultate koje su polumaturanti i maturanti ostvarili na eksternoj provjeri znanja. Tako je zabilježeno da su pojedini đaci u školi imali petice, a na ovom ispitu su dobili jedinice. Najavili ste tada da u sklopu određenog projekta imate angažovanog konsultanta koji će da analizira stanje i da sagleda koji profesor ima izraženi disbalans u ocjenjivanju. Jeste li dobili do sada neke podatke i ako da, kakve i što planirate da preduzmete?
JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Kada su u pitanju rezultati na eksternoj provjeri znanja, kao što je javnost i upoznata prvi put smo se suočili sa realnim stanjem kada je u pitanju eksterna matura i mislim da je to jedna odlična i neophodna polazna osnova za sve buduće aktivnosti. Mislim da ove godine nivo znanja nije bio manji nego prošle ili dvije godine prije toga, već je ove godine testiranje sprovedeno na mnogo ozbiljniji način i rezultati su realan pokazatelj znanja učenika. Naime, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ispitni centar su ove godine izmijenili pravilnike kojima se definišu procedure i način polaganja ovih ispita, uvedeni su mnogo rigorozniji mehanizmi kontrole i kao rezultat svega toga imamo i realan prikaz nivoa znanja naših učenika – mnogo manje petica, mnogo više učenika koji nijesu položili eksternu maturu, od kojih su neki čak i dobitnici nagrade ,,Luča“. Sve je to je pokazatelj narušavanja kvaliteta obrazovnog sistema, problema sa hiperprodukcijom diploma ,,Luča“, neadekvatnog sistema ocjenjivanja itd.
Činjenica je da postoji jako veliki nesklad između rezultata tokom redovnog školovanja i tokom samog procesa provjera znanja i zato smo i odlučili da, u okviru jednog projekta, angažujemo konsultanta koji će napraviti analizu i uporediti rezultate učenika u školi i na testiranju, kako bismo tačno mogli da lociramo u kojim školama, u kojim odjeljenjima, kod kojih profesora postoji taj nesklad i kako bismo mogli zajednički da osmislimo set korektivnih aktivnosti koje bi mogle da doprinesu smanjenju ovoga disbalansa.
Planirano je da prve rezultate predstavimo direktorima škola već u oktobru, a onda da, u saradnji sa Zavodom za školstvo, Ispitnim centrom, Centrom za stručno obrazovanje definišemo mjere i aktivnosti koje je neophodno preduzeti u ovom dijelu.
Obezbijedili smo 40 miliona eura za obrazovanje, budžet nije dovoljan
Obrazovni sistem zahtijeva i mnogo ulaganja. Od izgradnje novih škola i vrtića do renoviranja, opreme, osnovnih sanitarno higijenskih uslova, grijanja… Da li je Ministarstvo obezbijedilo podršku od partnera (i kojih) kako bi se poboljšali uslovi učenja i rada u obrazovno-vaspitnim ustanovama?
JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Kako smo i pomenuli u nekom od prethodnih odgovora, potrebe za unapređenjem uslova u sistemu koji broji preko 500 objekata, a koji je dugo bio zanemaren, jako su velike, posebno imajući u vidu neophodnost izgradnje novih objekata – prvenstveno vrtića i škola. Iako su redovna budžetska izdvajanja ove godine rekordna, jer je kroz tekući budžet opredijeljeno oko četiri, a kroz kapitalni oko šest miliona za ovu namjenu, to nije dovoljno za rješavanje svih problema sa kojima se suočavamo u ovom resoru.
Samim početkom mandata, sa svojim timom sam, uz ogromnu podršku Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore, započela procese da uz postojeće aranžmane sa Evropskom investicionom bankom kroz koje smo imali ranije ugovorenih 18 miliona eura kredita, sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope vrijednog 10 miliona eura kredita, te onog koji kolege iz Ministarstva energetike sprovode sa Kfw Bankom, a koji se odnosi na energetsku efikasnost i čiji su obrazovni objekti najveći korisnik, započnemo pregovore za dodatne aranžmane.
Zadovoljstvo mi je što smo za svega 10 mjeseci u završnu fazu doveli pregovore sa Evropskom investicionom bankom EIB za dodatnih 18 miliona, sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope CEB za dodatnih 10 miliona, te sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj EBRD za 20 miliona eura, a očekujem da će do kraja oktobra sva tri aranžmana biti zaključena.
Zaista mi je veliko zadovoljstvo što su svi partneri prepoznali našu dobru volju i energiju i uz njihovu pomoć smo uspjeli obezbijediti i određene grantove i bespovratna sredstva, i to u prvom redu investicioni grant koji smo u saranji sa EIB-om obezbijedili kroz WBIF mehanizam vrijedan 11 miliona eura, te grantove iz ERI fonda za tehničku podršku, nabavku računarske opreme, te za finansiranje procesa mapiranja i izrade tehničke dokumentacije za škole vrijedne ukupno šest miliona eura. Osim pomenutih bespovratnih 17 miliona eura obezbijeđenih u saradnji sa EIB-om, ugovor koji ćemo potpisati sa EBRD-om će, osim 20 miliona eura kredita, podrazumijevati i pet miliona eura granta.
Takođe, pomenula bih i bilateralnu saradnja sa našim partnerima koji na godišnjem nivou obezbjeđuju višemilionske donacija obrazovnom sistemu Crne Gore, a posebno bih istakla donaciju Ambasade Sjedinjenih Američkih Država koja u saradnji sa Komandom mornaričkih snaga u ovom momentu sprovodi radove vrijedne preko tri miliona eura na školama u Crnoj Gori. Iskoristila bih priliku da se zahvalim i ambasadorki SAD, Nj.E. Djudi Rajzing Rajnke koja svojim angažmanom u kontinuitetu daje veliku podršku unapređenju kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori.
Tu je i direktna budžetska podrška Delegacije EU vrijedna milion eura za podršku izradi Strategije obrazovanja 2025-2035. godine itd. Na kraju angažman našeg tima na ovom polju, te obezbjeđivanje 76 miliona eura kreditnih sredstava i 21 milion eura donacija za naredni trogodišnji period, prepoznala je i Vlada Crne Gore, te će obrazovanje i nauka biti jedan od prioriteta Vlade pri povlačenju sredstava iz Plana rasta, što će biti prepoznato i usvajanjem reformske agende ove nedjelje na sjednici Vlade, a od koje očekujemo da donese preko 100 miliona eura vrijedne investicije u obrazovnu infrastrukturu do kraja 2027. godine.
