Ministarka prosvjete nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović je za naš portal odgovorila na pitanja u vezi zatečenog stanja u crnogorskoj prosvjeti odnosno njenom resoru, lažnim diplomama i planovima kako konačno poboljšati sveukupno stanje u oblastima za koje je zadužen njen resor.
Kako ste zadovoljni zatečenim stanjem u Ministarstvu prosvjete, nauka i inovacija, tj. da li iz Vaše perspektive postoji mnogo toga što treba i ćete promijeniti u narednom periodu?
„Teško da iko može biti zadovovoljan stanjem u prosvjeti, imajući na umu činjenicu da je naš obrazovni sistem godinama urušavan i da se suočavamo sa brojnim problemima na svim nivoima obrazovanja.
Javnost je imala priliku da se upozna sa rezultatima PISA testiranja na kojem su naši učenici ostvarili jako loše rezultate, imamo problem u dijelu sadržaja nastavnih planova i programa, fonda časova i udzbenika. Takođe, očigledno je i da imamo hiperprodukciju diploma „Luča”, kao i veliki disbalans između broja dobitnika ove diplome i ostvarenih rezultata na eksternoj maturi i PISA testiranju.
Pored toga, evidentno je i da nam nedostaje adekvatan zakonski i strateški okvir na svim nivoima obrazovnog procesa, a suočavamo se i sa velikim izazovima u dijelu funkcionisanja školskih odbora.
Treba pomenuti i velike infrastrukturne probleme, imamo nedostatak vrtića i škola, neadekvatne uslove za realizaciju obrazovno-vaspitnog procesa, prebukiranost prostora, problem sa transportom učenika, posebno na sjeveru i u ruralnim područjima.
U narednom periodu treba promijeniti puno toga, ali moramo znati da je ovo proces koji će trajati i da nema brzih rješenja koja se mogu realizovati preko noći. Svakako sam spremna da sa svojim timom dam puni doprinos kako bismo počeli da rješavamo sve nagomilane probleme i kako bismo unaprijedili sve segmente obrazovnog procesa.“
Iako ste kratko vrijeme na čelu Ministarstva, otvorene su neke, po crnogorsko društvo, bolne teme, poput falsifikovanih diploma. Kakvi su Vaši planovi vezano za ovaj dugogodišnji problem crnogorskog društva, tj. koje ćete korake preduzeti?
„Na čelo Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija došla sam svjesna svih izazova i problema sa kojim se naš obrazovni sistem suočava. Bez otvaranja svih, pa čak i “bolnih” tema, nema suštinskog napretka u našem obrazovnom sistemu i ja sam veoma zadovoljna činjenicom da smo ovaj proces pokrenuli sa mrtve tačke. To najbolje potvrđuju brojke – u 2024. godini smo već podnijeli dvije krivične prijave zbog osnovane sumnje u vjerodostojnost obrazovne isprave, u 2023. godini 29 krivičnih prijava, a podsjetiću vas da u 2022. i 2021. godini nije bilo podnijetih krivičnih prijava, u 2020. godini je podnijeto 5, a u 2019. dvije krivične prijave. Sa ovom praksom ćemo nastaviti i ubuduće i o tome blagovremeno informisati javnost.
Na nivou Ministarstva smo formirali komisiju, koja se bavi provjerom diploma, intezivno se radi i čim ona završi posao obavijestićemo javnost o rezultatima. Nakon toga biće definisano u kom pravcu ćemo dalje ići i na koji način ćemo vršiti provjere zaposlenih u obrazovnim ustanovama.
Kao što sam više puta pominjala, iniciraćemo da Vlada formira grupu ili tijelo koje će činiti ne samo predstavnici Ministarstva prosvjete nauke i inovacija, već i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih relevantnih institucija kako bismo mogli da se posvetimo i drugom problemu koji se odnosi na tzv. “kupljene diplome”, a radićemo i na izmjeni zakonskih rješenja u ovoj oblasti kako bismo se izborili sa ovim ozbiljnim problemom koji, nažalost, može imati dalekosnažne posljedice po naše društvo.“
Koje reforme su planirane u našem obrazovnom sistemu, s obzirom na to da je poslednjih godina došlo do ozbiljnog pada u kvalitetu istog? Đaci i studenti sve manje znaju, a čini se nikad više je „Luča“ i fakultetskih diploma. Kako će Ministarsvo, na čijem ste čelu, implementirati strožije standarde i stati na kraj daljem urušavanju obrazovnog sistema?
„Planiramo izmjenu ključnih zakonskih i podzakonskih akata na različitim nivoima obrazovanja, kao i izradu strateških dokumenata što smo i definisali u Programu rada Vlade za 2024. godinu.
Takođe, jedna od značajnih aktivnosti koje ćemo realizovati se odnosi i na analizu i izmjenu planova i programa, kao i reviziju udžbenika, na čemu ćemo raditi i ove i sljedeće školske godine.
Dodatno, u narednom periodu je planiran intezivan rad na dodatnoj edukaciji i usavršavanju nastavnog osoblja, kao i veliki infrastrukturni projekti od kojih posebno izdvajamo početak gradnje vrtića u Nikšiću, nove osnovne škole i vrtića u Tivtu, osnovne škole i vrtića u Siti kvartu, novog objekta pored škole „Oktoih“, vrtića u Baru i Ulcinju i mnogih drugih objekata. Osim projekata čiji je početak radova izvjestan, stvoreni su preduslovi za otpočinjanje projektovanja za 15-ak objekata u gradovima na teritoriji cijele Crne Gore.
Takođe, pomenuću i da su stvoreni uslovi da u toku 2024.godine uđemo u novi aranžman sa EIB-om, vrijedan 18 miliona eura, za potrebe realizacije projekta „ Unapređenje crnogorskog obrazovanja”, te projekta sa EBRD-om u vrijednosti 20 miliona eura za rekonstrukciju dijea energetske efikasnosti 25 obrazovnih objekata. Budžetom su predviđena sredstva u iznosu od 2 miliona eura za sufinansiranje projekta sa KFW bankom, tako da će ovo biti jedna vrlo dinamična godina kada je u pitanju rad na unapređenju obrazovne infrastrukture.“
Podsjećam javnost da je već počela instalacija računarske opreme u vrijednosti od preko 6,3 miliona eura i da će sve škole u Crnoj Gori biti opremljene savremenom IT opremom do kraja januara, a isporuka kombija i autobusa za prevoz djece u ruralnim područijma se očekuje do marta, čime stvaramo uslove za bolji i bezbjedniji prevoz naših najmlađih.“
Da li se u 2024. godini planira potpisivanje bilateralnih sporazuma sa nekim državama (kako evropskim, tako i onim najrazvijenijim azijskim), koji bi omogućili napredak na polju crnogorskih inovacija, konkretno u IT i Hi-Tech sektoru?
„High tech (visoke tehnolgoije) i IT (informacione tehnologije) su prepoznati kao prioritetne oblasti kada govorimo o nauci i inovacijama. U toku je potpisivanje i obnavljanje sporazuma o naučno-tehnološkoj saradnji sa mnogim zemljama Evrope i svijeta, a na tome ćemo intezivno raditi i u narednom periodu, ne samo preko Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, već i preko Naučno-tehnološkog parka-Tehnopolis.
Kada je u pitanju napredak Crne Gore u oblasti digitalnih inovacija jedna od najznačajnijih tekućih inicijativa odnosi se na pripremu nacionalne procedure za izbor kandidata/konzorcijuma iz Crne Gore koji će biti u mogućnosti da kandiduju projekat za poziv kroz EU program Digitalna Evropa koji se odnosi na uspostavljanje Evropskih habova za digitalne inovacija (EDIH). Na ovaj način, Crna Gora će dobiti priliku da ostvari finansiranje u iznosu od million eura iz ovog EU programa, što bi trebalo da bude 50 odsto ukupne vrijednosti projekta, dok je država podržala inicijativu da, u skladu sa pravilima državne pomoći, obezbijedi ostatak sufinansiranja jednog ovako značajnog projekta. Vjerujemo da ovakva infrastruktura može da podrži digitalnu transformaciju velikih razmjera – sa jedne strane privrede, sa posebnim fokusom na mikro, mala i srednja preduzeća, a sa druge strane, državnog sektora koji pruža usluge od opšteg intresa.
Kada su u pitanju deeptech inovacije, Crna Gora je pridružena i EU programu za istraživanje i inovacije “Horizont Evropa”, gdje su kroz Stub III – Inovativna Evropa, posebno kroz Evropski savjet za inovacija (EIC) i pozive ima obilje mogućnosti ne samo pristupa finansiranju kroz grantove, već i kroz mogućnost investicije. Iste mogućnosti se otvaraju i u okviru posebne podrške koju Ministarstvo daje za učešće u EUREKA programu, koji podstiče tržišno orijentisana istraživanja i razvoj, tako da ćemo u narednom periodu i u ovom dijelu imati jako mnogo aktivnosti.“
