Inspektori će moći sami da uzimaju uzorke tokom inspekcijskog nadzora, a imaće nadloženost i da obavljaju prikrivenu trgovinu i izriču novčane kazne osobama koje ih ometaju u radu. Kontrole će obavljati bez najava, a u slučajevim kada postoji mogućnost sakrivanja nezakonitosti ili uništenja dokaza i bez prisustva onoga koga kontrolišu, ako je prisutno drugo službeno lice.
To su neke od novina predviđene Predlogom izmjena Zakona o inspekcijskom nadzoru, kojeg je Vlada poslala Skupštini, pišu Vijesti, a prenosi MINA-business.
“Ovaj Zakon ima za cilj da otkloni sve nedoumice i nejasnoće koje ovaj propis stvara građanima i privredi u postupcima ostvarivanja svojih prava, a naročito imajući u vidu predstojeći period u kojem će biti povećan obim inspekcijskih nadzora u svim oblastima”, navodi se u obrazloženju tog akta.
Ovim Zakonom ukida se sadašnja Uprava za inspekcijske poslove (UIP), a inspekcije se pripajaju nadležnim ministarstvima ili upravama. Ova Uprava je formirana 2012. godine, kada su inspekcije uzete ministarstvima i objedinjene u jednu upravu.
Iz Vlade su ranije saopštili da su nezadovoljni načinom rada ove Uprave i da smatraju da će povratak inspekcija u resorna ministarstva donijeti bolje rezultate.
Predlog zakona propisuje i novo ovlašćenje inspektora da pored dosadašnjih mogućnosti pregleda, može po potrebi da fotografiše i snima objekata i prostorija u kojima obavlja nadzor, kao i ono što zatekne u njima – opremu i uređaja, sredstava za rad i druge predmete, proizvode koji se stavljaju u promet, robu u prometu, poslovne knjige.
U slučajevima kada bi najavljena kontrola “subjektu nadzora pružila mogućnost da prikrije dokumentaciju, predmete i druge stvari kojima se dokazuje postojanje nekog kažnjivog dijela”, propisano je mogućnost obavljanja inspekcijskog nadzora bez prisustva subjekta kontrole, ako se nadzor može odmah izvršti u prisustvu službenog ili drugog lica.
U obrazloženju izmjena je navedeno da se prvi put na cijelovit način uređuje preventivno djelovanje inspekcije, odnosno da se mijenja klasično shvatanje inspekcijskog nadzora kao represivne mjere.
“Svrsishodnije je da inspekcije budu proaktivne i da težište premještaju na preventivno djelovanje, informisanje, pružanje stručne pomoći, praćenje i analizu stanja u oblastima, planiranje nadzora, kako bi se spriječio nastanak štete, zaštitilo tržište i građani, i u krajnjem podstaklo zakonito poslovanje i brži privredni razvoj”, navedeno je u obrazloženju.
Prvi put se propisuje obaveza praćenja stanja u oblasti inspekcijskog nadzora, budući da, kako se navodi u obrazloženju, sve inspekcije u modernom dobu sve više imaju analitičku funkciju.
“Utvrđeno je da inspekcijski organi prikupljaju podatke od značaja za vršenje inspekcijskog nadzora, prate i analiziraju stanje u oblasti inspekcijskog nadzora za koje su nadležni, i to pomoću kontrolnih lista, sprovođenjem anketa, istraživanjem javnog mnjenja i korišćenjem statističkih i javnodostupnih podataka”, navedeno je u obrazloženju.
Predlogom se uvodi obaveza izrade procjena rizika za svaku oblast, koja će predstavljati okosnicu planiranja i vršenja inspekcijskog nadzor. Oblasti ili subjekti nadzora za koje se utvrdi da kod njih postoji veći rizik od kršenja zakona, biće češće kontrolisani uz dodatne izvještaje i analize.
U obrazloženju se navodi i da se prvi put propisuje obaveza planiranja rada inspekcija, koji će se pripremati na osnovu analiza stanja i procjene rizika.
Novim predlogom se, kako navode, dodatno precizira reagovanje na situaciju kada onaj koji je kontrolisan, ili neko drugi, ometa ili onemogućava obavljanje inspekcijskog nadzora. Sada je navedeno da inspektor direktno toj osobi može izreći kaznu zbog ometanja u iznosu 50 do 500 eura.
Predlog predviđa i da će Vlada, nakon stupanja na snagu ovog zakona, formirati kordinaciono tijelo koje treba da koordinira radom svih inspekcijskih organa, kao i da usklađuje i koordinira inspekcijski nadzor više inspekcija kod određenog subjekta nadzora.
Zakon daje mogućnost da se u slučaju nedovoljnog broja inspektora, privremeno daju nadležnosti inspektora i drugim službenicima koji ispunjavaju uslove da budu inspektori.
Predlogom se definiše i kontrolna listu kao dokument koji će sadržati prioritetna pitanja provjere i sve druge radnje za koje su inspekcije ovlašćene.
“Kontrolne liste su alat koji pomaže inspektorima u utvrđivanju činjenica u postupku inspekcijskog nadzora, služi kao podsjetnik za provjere koje je potrebno da sprovedu i daje informacije značajne za procjenu rizika, planiranje i vršenje inspekcijskih nadzora, kao i na moguće upravne i druge mjere koje može da preduzme”, navedeno je u obrazloženje.
Kontrolne liste će preventivno biti dostupne i subjektima nadzora, onima koje inspekcije kontrolišu, kako bi znali koje su njihove obaveze i šta treba da urade, da bi svoje poslovanje i postupanje uskladili sa propisima. Kontrolne liste će omogućavati i kontrolu rada samih inspektora.
