Injac otkriva stanje arhiva Glavnog grada: Mnogi papirološki tragovi ne postoje

 “TRANZICIJA VLASTI JOŠ TRAJE”

Pr­vi vi­še­stra­nački lo­kal­ni iz­bo­ri u Pod­go­ri­ci odr­ža­ni su u de­cem­bru 1990. go­di­ne i iz jednog u drugi izborni ciklus pobjednik je bio isti sve do 23. oktobra prošle godine, kada je Podgorica u većini zaokružila neke nove ideje i ljude. Od dana izbora do njihovog proglašenja prošlo je punih pet mjeseci, a 13. aprila rukovođenje gradom prvi put u njegovoj istoriji preuzela je žena. Gradonačelnica Podgorice i potpredsjednica Pokreta Evropa sad Olivera Injac je tada rekla da politički aktivizam žena smatra ključnim za srdačniji i plemenitiji prosperitet cijele zajednice. Na pitanje Dana uspijeva li u tome, kaže da i sebe to često pita.

“Vjerujem da stvari idu u dobrom pravcu, da radim na tome. Podgorica je svakako plemenito mjesto za život, a kada sam to rekla mislila sam, prije svega na to da politika mora biti potpuno drugačija i inkluzivnija, politika koja neće ostavljati nikoga sa strane, koja će pokazivati ljudima u sistemu, građanima, aktivistima, stručnoj javnosti, medijima da je ovo kuća svih nas. Da li sam uspjela u tome? Kratko je vrijeme i u ovom trenutku je teško reći. To je podrazumijevalo da pronađem energiju u ljudima koji su u sistemu, koji pokazuju da hoće da rade, i da promjena vlasti nakon tri decenije, kada je na čelo Grada došla žena kao predstavnik druge političke partije, bude rasterećenija u smislu da svi radimo za opšte dobro i opšti interes. Naš fokus su potrebe građana, posebno imajući u vidu da među zahtjevima koji su stigli ima onih kojima se više decenija nije izašlo u susret za vodu, rasvjetu, puteve… Plemenitija i humanija politika podrazumijeva da stvarate dobru atmosferu, gdje će se svaki građanin osjećati mnogo zadovoljnijim. Za to treba vrijeme, za to trebaju resursi i za to treba energija, koje nam ne manjka”.

Možete li povući paralelu između rada u 42. Vladi i sada u Glavnom gradu, je li teže ili lakše i čije su institucije zapuštenije u smislu viška zaposlenih, nepotizma, kronizma i nedozvoljenog političkog uticaja bivšeg režima?

Različite su pozicije. Na poziciji ministra odbrane se vodite strateškim orijentacijama, vođenjem odbrambene politike države i svemu onome što je na državnom nivou prioritet, a ovdje su aktivnosti iz minuta u minut. To su servisi prema građanima, potreba da se u svakom trenutku hitno reaguje, odnosno, da se svakoj situaciji sve izvršava u rekordnom roku. Kada me pitate oko tih, slobodno mogu reći, devijacija sistema – nepotizam, klijentelizam, prevelik broj zaposlenih, zapuštenost institucija i sl., one su prilično očigledne. Da je ovo preopterećen sistem govori podatak da blizu 840 ljudi radi u sistemu Glavnog grada samo u službama administracije. To je ekstremno veliki broj zaposlenih. U kratkom roku smo uradili analizu i ona je pokazala da se veliki broj službenika ne pojavljuje na poslu, ili nema radnog angažmana ili je dugo godina na bolovanjima, opravdanim ili neopravdanim odsustvima. Postojao je i velik pritisak zapošljavanja, posebno u periodu nakon izbora. Tokom 2022. godine pa do preuzimanja vlasti u sistemu Glavnog grada zaposleno je 150 ljudi. Ovdje ne mislim na preduzeća. Pored preobimne strukture, tu je nefunkcionalnost i neefikasnost, što ukazuje da se sistem mora osloboditi da nesmetano funkcioniše i isporuči rezultat koji od nas očekuju građani. Politika koja je postojala – da se bez ikakvih kriterijuma i procjena njihovog efekta rada zapošljava veliki broju ljudi, pokazala se neodrživom i na državnom i na lokalnom nivou.

Još nijeste zaokružili šemu gradske uprave, iz bivše vlasti su tu gradski menadžer, administrator, sekretari za kulturu, socijalu, urbanizam… Je li vam to neko krade vrijeme?

Tranzicija vlasti još traje. Prije nekoliko dana je bilo šest mjeseci otkad sam počela mandat. Relativno kratko vrijeme, ali čini mi se da su sve promjene urađene u potpuno zakonski i formalno-pravnom smislu zaokruženim procedurama. Dakle, postoje zakonski limiti kada su u pitanju određene promjene. Ta dinamika koja je napravljena za određene tranzicije ide svojim tokom i brzo ćemo zaokružiti proces u personalnom smislu, tj. biće zaokružena promjena timova koji će raditi na implementaciji projekata koje smo pripremili. Što se tiče krađe vremena, imam utisak da mi ne bi bilo dovoljno ni da mi radni dan traje i 30 sati koliko je toga potrebno uraditi u kratkom vremenu i dati rezultat. Moj radni dan traje između 10 i 15 sati i zaista traži puni angažman. I druge kolege, odnosno svi oni koji su došli, prije svega sekretari i direktori preduzeća, zalažu se i imaju moju podršku da kroz procedure uspostavimo sistem koji može da funkcioniše kao usklađena orkestrirana cjelina, nezavisno koja politička partija upravlja.

Aktuelna je priča o ugovorima o djelu, a druga strana te medalje je kako je moguće da neko ima kopije ugovora o djelu sa licima koja ste angažovali? To je javna tvrdnja funkcionera DPS-a da su u posjedu kopija te dokumentacije. Je li pao sistem vrijednosti koji se zove lojalnost?

Mi jesmo transparenta uprava i lično se od prvog trenutka zalažem za transparentnost u radu. Sa druge strane, naš rad je kroz adminstrativne mehanizme dostupan određenom broju službenika, dakle, imaju pristupe obradi dokumentacije. Ne bih to komentarisala, ali se pokazalo da u sistemu postoje ljudi koji na neki način žele ili da nanesu štetu novoj gradskoj vlasti ili da negdje nisu u mogućnosti da samostalno i slobodno obavljaju svoju profesiju jer postoje za njih vjerovatno neki ograničavajući elementi. To što se desilo ukazuje da neko nije vodio računa da li se drži etičkih i profesionalnih standarda u svom radu, nego je lične podatke ustupio drugim licima. Vidjeli ste da se to pojavilo na društvenim mrežama, u medijima, a onda je nakon toga uslijedila reakcija Agencije za zaštitu ličnih podataka koja je došla u kontrolu i pokrenuta je procedura i izjašnjavanje unutar sistema Glavnog grada. Tako da sam uvjerena da će se utvrditi kako je došlo do toga. Taj sistem vrijednosti ne bih komentarisala. Svakako da je zabrinjavajuće da unutar sistema još uvijek ima takvih koji profesionalnost ne dokazuju svojim radom, nego upravo svojom lojalnošću prema nekima izvan sistema koji probaju da utiču na rad nove vlasti.Trudim se da sarađujem sa onima sa kojima dijelim vrijednosti, vodeći se prije svega standardima profesionalizma i odgovornosti, zakonitosti i moralnosti u radu.

Pitanje oko ugovora o djelu je zaista u ovom trenutku previše problematizovano, jer upravo ti funkcioneri DPS-a koji tim dokumentima raspolažu i u javnom diskursu plasiraju razne informacije, potpuno zanemariju činjenicu da smo mi ovdje za šest mjeseci utvrdili mnoge nezakonitosti kada su u pitanju odluke naših prethodnika, dakle onih koji su upravljali ovim sistemom. I nekako mi se čini da je ta problematizacija ugovora o djelu kao neko bacanje prašine u oči građanima, a da se zanemari i zaboravi ono što je rađeno prije nas.

Možete li da izdvojite najdramatičnije nalaze dosadašnjih revizija u sistemu Grada? Čuli smo za uhljebljene preko 500 osoba u izbornoj godini i do momenta preuzimanja vlasti, „Dan“ je, inače, pisao da je na dan kada ste birani u parlamentu bilo zapošljavanja, tu su krivične prijave protiv pojedinih bivših direktora. Ima li još?

Vrijeme je pred nama, javnost će biti upoznata čim budu završene revizije koje su u toku. Očekuju se podaci o broju zaposlenja, neplanskom trošenju novca, devijacijama, neprofesionalnom odnosu prema imovini grada, dodjeli stanova… U narednim periodu biće dosta toga kada je u pitanju Uprava lokalnih prihoda, prezentovaćemo dosta problema koji su tamo zatečeni. Kao odgovoran pojedinac željela sam da se prvo završe revizije da bismo mogli da izađemo sa podacima. U Upravi lokalnih prihoda je kompleksna situacija, najmanje deset miliona eura poreskog duga iz prethodnih perioda biće otpisano, jer je došlo do apsolutne zastare. To je ogromna šteta jer se taj novac mogao preliti u neki infrastrukturni projekat, razvoj gradskog saobraćaja… Postoji i veliki broj tužbi koje stižu iz advokatskih kancelarija zbog nekih odluka iz prethodnog perioda, kada su u pitanju Uprava lokalnih javnih prihoda i Direkcija za imovinu. To su kompleksne stvari. Radi se o stotinama hiljada vrijednim odštetnim zahtjevima koje mogu biti veliko opterećenje za budžet Glavnog grada. Tu su dugovi preduzeća Vodovod, Čistića, Deponija i teško je iz apsolutnog minusa ući u neki plus i vratiti se na početno stanje. Od prvog trenutka sam se zalagala da ovo bude timski rad, da ne bude „one man show“, odnosno da ja budem ta koja će isključivo da javno prezentuje sve i pozitivne i druge priče, jer je u Glavnom gradu koalicija na vlasti, tako da radimo zajednički, svi koji su dio tima su preuzeli odgovornost.

Jeste li ušli u arhive dodjele funkcionerskih stanova?

Od starta smo se posvetili tome da prikupimo podatke, ali moram da istaknem da ne postoje baš ažurne evidencije, tj. jedva mogu reći da su to evidencije. Zato smo odlučili da promjenom dijela odluke o organizaciji i načinu rada Direkciju za imovinu zadužimo tim poslom i pristupimo formiranju komisije koja će se baviti revizijom odluka dodjele stanova. Ne bih izlazila sa preliminarnim podacima, ali zaista zabrinjava to što smo u ovom trenutku uočili da ne postoji mnogo papiroloških tragova koji nam mogu ukazati šta se desilo, kome su dati stanovi, kako se pristupalo odlukama o tome, tako da će to zahtijevati ozbiljan angažman komisije. Tome ćemo se apsolutno posvetiti i na kraju ćemo imati jasan uvid šta se desilo sa imovinom Glavnog grada. Dakle, ovo je pristup za koji smo se odlučili svjesni da to zahtijeva studiozniju procjenu, nego na osnovu onoga što možemo naći u evidencijama. Kada je u pitanju odnos prema imovini Glavnog grada vidjeli ste koliko je bila kompleksna situacija u vezi sa korišćenjem mjesnih kancelarija od strane Udruženja penzionera. Jedva smo izašli na kraj sa tim. Kada pominjemo ovu temu dopustite da pohvalim rad sekretarke za lokalnu samoupravu gospođe Anđušić, koja je velika podrška i pomoć svima u sistemu Glavnog grada, jer radu na rješavanju problema pristupa sa punom profesionalnošću i odgovornošću.

Jesu li arhive Grada potpune?

Očigledno je da arhive nijesu potpune, to vidimo jako često u situacijama preispitivanja nekih odluka ili kada je potrebno izvršiti analizu prethodne dokumentacije da bismo donijeli neku odluku. Naravno, kao donosilac odluka tražite da vidite prethodnu hronologiju događaja, procesa, i zaista je zabrinjavajuće da smo se suočili sa tim da ne postoji određena dokumentacija u arhivama, odnosno da dokumentacija nije prošla elektronsko arhiviranje. Čak i ono što je uskladišteno je nepropisno odlagano, bez praćenja pravila za arhiviranje dokumentacije, te je veoma teško ispratiti trag nekog predmeta, posebno ako je stariji. Zabrinjavajuće je da nemamo neke osnovne podatke, da se ne može hronološki pratiti tok, tj. da ne postoji, u administrativnom smislu, funkcionalna institucionalna memorija, a ona vam je potrebna. Dešava se da građani kada dođu na razgovore donose dokumentaciju, a vi u arhivama grada ne možete naći neke dosije ili predmet. Dakle, zaostaci su veliki kada je arhiviranje u pitanju i vjerovatno neka dokumentacija će teško biti pronađena. To je ono što zabrinjava. Ne znam da li je u pitanju neažurnost ili se prosto pristupalo drugačije u tom periodu. Ono što znam jeste da se promjenama na pozicijama u sistemu Glavnog grada imenovanjem novih rukovodilaca, odmah pristupilo analizi šta je u toj oblasti problematično. Polako radimo i na stvaranju „zdravih“ navika. Sve što budemo mogli ćemo da digitalizujemo da pređemo na e-servise koji su se pokazali kao korisni kada su građani u pitanju, a svakako će nama omogućiti da imamo veći opseg dokumenata kojima možemo da raspolažemo.

Budžet za ovu godinu ste naslijedili, i htjeli ne htjeli morali ste se upravljati po njemu. Šta nam je donio rebalans?

Da, naslijedili smo ga i po njemu upravljali do usvajanja rebalansa. Uspjeli smo da odradimo neke intervencije i da negdje omogućimo bolje finkcionisanje službama grada. Poseban fokus je bio da pojačamo aktivnosti Agencije za izgradnju i razvoj, Agencije za stanovanje i Zelenila koje je za kratko vrijeme pokazalo spremnost i sposobnost da brzo djeluje i već vidimo dobre rezultate toga. Tu je nastavak rada na obnovi fasada, nabavka dva kamiona za preduzeće Čistoća, vozila „pauk“…Raspisan je tender za rekonstrukciju raskrsnice kod Vezirovog mosta, rade se u ulice u Staroj varoši, Draču. Biće raspisan tender za kružni tok spajanja Bulevara Svetog Petra Cetnjskog i Bulevara Džordža Vašingtona. Pustili smo u rad nove autobuse koji su mjesecima stajali na parkingu, obezbijedili nove linije, preuzeli određene linije privatnika, učinili dosta toga na digitalizaciji. Do kraja godine trebalo bi da počne procedura izgradnje šetališta na Ljuboviću. Sačekala nas je situacija oko završetka Bulevara Vilija Branta i u relativno kratkom roku smo to realizovali, a tu valja spomenuti i završetak spajanja bulevara u Gornjoj Gorici koji smo uspjeli da završimo. To su dva jako lijepa rezultata našeg rada i neke vidljive realizovane aktivnosti.

Preraspodjela zaposlenih, profesionalizam odraz patriotizma

Rekli ste da uprava Grada ima blizi 840 zaposlenih, jeste li uradili sistematizacije i da li će biti smanjen broj zaposlenih?

U toku je izrada sistematizacije za najveći broj službi i sekretarijata, to će jako brzo biti završeno. To nam je bilo važno da bi sistem stavili u funkciju i pri tome vodili smo se činjenicom da nikako u tim promjena ne napravimo neki korak da promjenom pojedinca ugrozimo funkcionisanje sistema. Tu sigurno ima jako korisnih ljudi koji već pokazuju da su voljni da rade i dozvolite mi da kažem taj profesionalizam prepoznajem kao najveći odraz patriotizma u Crnoj Gori. U ovom trenutku neće biti naročitih promjena što se tiče broja zapsolenih. Zaposleni koji nisu radno angažovani ili nisu do sada pokazali neke rezultate u radu, dobiće druge rasporede. Kada je procedura racionalizacije u pitanju to mora pažljivo planski i na osnovu održivih argumenata i procjena da se sprovede. To su planovi za naredni period, u ovom kratkom vremenu to nismo mogli izvesti ali ću vam reći da je dio toga i priča o reviziji stanja unutar sistema i ona je u toku.

Fokus je osloboditi se saobraćajne gužve

Kada ćete predstaviti projekte razvoja za sledeću godinu i otkrijte neke od njih?

Pripremamo budžet za sledeću godinu koji će u najvećoj mjeri biti drugačiji zbog planiranih kapitalnih projekata. Planiramo da povećamo broj gradskih autobusa i da predvidimo novo gradsko preduzeće Javni prevoz grada koje bi, ne znam tačno da li će se baš tako zvati ali, stvorilo pretpostavke da građani mogu manje da koriste automobile, a više da se oslone na javni prevoz. Dosta je infrastrukturnih projekata na našem popisu. Tu su različite saobraćajnice njihova rekonstrukcija, izgradnja i proširenje. Fokus je da se Podgorica oslobodi saobraćajnih gužvi i da stvorimo pretpostavke za razvoj grada. Ovaj dio oko infrastrukte je najkompleksniji. On traži dobru pripremu dokumentacije i projekata. Sve to je u radu. Do kraja godine, kada budžet bude dobio obrise, moći ćemo da izađemo sa svim tim.

Vraćamo Podgoričanku Podgorici

Imate li lijek da centar grada zbilja bude centar?

Pred nama je i izazov boljeg i lakšeg funkcionisanju saobraćajne infrastukture centra grada. Imamo održiv projekat za centar, kako ga unaprijediti i kako bivšu Podgoričanku kao jedno od kultnih mjesta staviti u funkciju. Kada je u pitanju ta zgrada ne mogu otkrivati detalje jer će biti javni poziv za idejna rješenja ali će njena namjena biti afirmativnija za sve građane posebno za mladu populaciju koja će dobiti mejsto da se bavi kreativnim aktivnostima. To je nekeda bilo centralno mejsto i mislim da, kao neko ko je svjestan pasivnosti centra i pritom sam rođena Podgoričanka, to ponovo i treba da bude. Već u narednom peridu očekujemo veću živahnost Podgorice jer smo Novogodišnji bazar planirali na tri lokacije – u centru, na trgu kod spomenika Svetom Petrom Cetinjskom i kod Sahat kule. Bazar donosi veću socijalnu aktivnost i inkluzivnost, mijenja se opšta kultura života.