I 16 mjeseci nakon predsjedničkih izbora traže ko je lažirao potpise građana

Iz ODT-a Podgorica kazali “Vijestima” da je od početka aprila do kraja 2023. godine formirano 65 predmeta, od kojih je jedan ustupljen drugom tužilaštvu

U Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Podgorici još nije okončan nijedan od nekoliko desetina predmeta o falsifikovanju potpisa podrške građana kandidatima na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima.

To je “Vijestima” saopšteno juče iz tužilaštva kojim rukovodi Duško Milanović. Oni su naveli da je od početka aprila do kraja 2023. godine formirano 65 predmeta u vezi sa mogućim zloupotrebama potpisa.

“Jedan predmet ustupljen je kao stvarno i mjesno nadležnom drugom tužilaštvu u rad, dok se ostala 64 predmeta nalaze u postupku izviđaja”, rekli su iz ODT-a.

Samo nekoliko dana uoči prvog kruga predsjedničkih izbora, održanog 19. marta prošle godine, Uprava policije saopštila je da po prijavama građana provjerava potpise podrške predsjedničkim kandidatima Jovanu Raduloviću, Draginji Vuksanović Stanković i Goranu Daniloviću. Više građana tada je javno osporilo da su podržali kandidaturu Radulovića, tvrdeći da su njihovi potpisi falsifikovani. Nekoliko prijava stiglo je i za potpise za kandidature Vuksanović Stanković i Danilovića.

Podgoričko tužilaštvo oglasilo se nedugo potom, rekavši da istražuje sumnje da su falsifikovani potpisi podrške za to troje kandidata, a sredinom aprila su, nakon drugog kruga izbora održanih početkom tog mjeseca, poručili da je formirano 49 predmeta, te da je u jednom saslušan Radulović u svojstvu građanina.

On je učestvovao u prvom krugu predsjedničkih izbora. Svaki kandidat, da bi izašao na izbore, morao je da prikupi najmanje 8.101 potpis birača za podršku.

Problem falsifikovanja potpisa godinama opterećuje izborne cikluse u Crnoj Gori, a 2023. je aktuelizovan nakon što je Državna izborna komisija (DIK) uoči prvog kruga predsjedničkih izbora kreirala aplikaciju uz pomoć koje građani mogu da provjere da li su podržali nečiju kandidaturu, nakon čega su uslijedile brojne žalbe za falsifikovanje i zloupotrebu ličnih podatka.

Ispostavilo se da su brojni građani u bazi DIK-a našli svoja imena, a neki od njih ispričali su tada “Vijestima” kako sumnjaju da su zloupotrijebljeni jer su ranije potpisivali liste za neke partije i kandidate, ali ne i tog puta.

Iz DIK-a su kazali da ne ulaze u provjeru mogućeg falsifikovanja potpisa, već da je to posao policije i tužilaštva. Kad se pokrene postupak, policija po nalogu tužioca od DIK-a izuzima obrasce za svakog građanina. Zatim se to, takođe po nalogu tužioca, šalje Forenzičkom centru u Danilovgradu, koji ima odjeljenje za grafološko vještačenje, da provjeri rukopise.

Pošto taj postupak traje i mjesecima, istraga nije okončana do predsjedničkih izbora, pa nije osporeno učešće kandidata, kao ni prije šest godina kad je podgoričko tužilaštvo pokrenulo izviđaj, takođe, zbog sumnje u falsifikovane potpise za tada održane predsjedničke izbore. Osnovno tužilaštvo odbacilo je, kako je saopšteno u martu prošle godine, krivičnu prijavu za zloupotrebu potpisa za predsjedničke izbore 2018. zbog zastare slučaja.

Nevladina organizacija (NVO) Centar za demokratsku tranziciju (CDT), koja je podnijela krivičnu prijavu u tom slučaju, negodovala je tada, obrativši se rukovodiocu ODT-a i Tužilačkom savjetu (TS) sa zahtjevom za preispitivanje disciplinske odgovornosti tužilaca u tom predmetu.

TS je tada odlučio da traži od ODT-a da im dostavi informaciju o predmetima koji su formirani tokom 2018. po prijavama građana i NVO o navodnom lažiranju potpisa. Tužilaštva su, kako je juče rekao nezvanično “Vijestima” jedan član TS-a, izvijestila to tijelo da postojeći izborno-pravni sistem onemogućava da se utvrdi ko je odgovoran, pa da je zaključeno da se treba obratiti skupštinskom odboru za izbornu reformu, kako bi se ta okolnost imala u vidu prilikom rada na izmjenama izbornih zakona.