Nepotvrđivanje kandidature predsjedniku Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću povećalo bi šanse da kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) za predsjedničke izbore bude lider te stranke Milo Đukanović, smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Ona je rekla da ne isključuje mogućnost da Đukanović bude kandidat DPS-a i ako Spajiću bude potvrđena kandidatura.
„Ali vjerujem da su onda veće šanse da kandidat DPS-a bude neko za koga se računa da je njegov izborni poraz, manji poraz za partiju i neke druge procese“, kazala je Uljarević u intervjuu agenciji Mina.
Na pitanje da li ime kandidata DPS-a zavisi od toga hoće li biti Spajiću biti potvrđena kandidatura, ona je odgovorila da je Spajić tu nesumnjivo jedna od determinanti.
Uljarević je navela da je DPS-a u nekoliko navrata najavljivao da će saopštiti ime kandidata.
„Bilo je najavljeno za četvrtak, nije se desilo. Sada se ponovo odlaže“, kazala je Uljarević.
Ona je ocijenila da se to vremenski poklapa sa tim da li će Spajiću biti potvrđena kandidatura.
„I u tom dijelu biće značajno olakšano, i to bi mogao da bude izbor Mila Đukanovića ukoliko Spajiću ne bude potvrđena kandidatura, da on izađe i bude direktan protivnik Andriji Mandiću kao reprezentu drugog bloka“, rekla je Uljarević.
Prema njenim riječima, DPS i danas plaća neizvedenu reformu unutar partije i faktički nema mnogo izbora osim Đukanovića, da predloži nekoga ko bi mogao da ima snažan mobilizacijski potencijal unutar stranke.
Uljarević je kazala da istovremeno postoji svijest da je to ogroman rizik ukoliko Đukanović izgubi na predsjedničkim izborima.
„I da je to nešto što će se preliti kao gubitak ne samo na njega lično i DPS nego da se to može koristiti od oponenata kao nešto što je prosto poraz jednog koncepta koji je dugo vremena DPS pokušavao da drži kao svoj, a on se primarno veže za suverenitet Crne Gore i spoljnopolitičke prioritete“, dodala je Uljarević.
Na pitanje kome će, u slučaju da Spajiću ne bude potvrđena predsjednička kandidatura, to najviše koristiti, ona je odgovorila da će ti glasovi ići na više kolosjeka.
Uljarević je ocijenila da bi to odgovaralo DPS-u jer bi Spajić bio mnogo teži protivkandidat u drugom krugu nego što bi to bio Mandić.
Na drugoj strani, kako je kazala, veliki profit u tom slučaju može da ima Demokratska Crna Gora.
„Značajan broj tih glasova mogao bi da ode kandidatu Demokrata, posebno imajući u vidu da je Pokret Evropa sad na proteklim lokalnim izborima najviše zasijecala u biračko tijelo Demokrata“, dodala je Uljarević.
Uljarević smatra da će glavni kandidat vladajuće većine sa avgustovskih izbora 2020. godine biti onaj koji bude imao podršku Srpske pravoslavne crkve.
„Mislim da Mandić računa na nju nezavisno od toga da li će Spajić biti kandidat ili neće“, dodala je Uljarević.
Kako je ocijenila, ukoliko i bude potvrđena kadidatura Spajića, on definitivno ulazi značajno oslabljen u odnosu na period kada je kandidaturu najavio.
Prema njenim riječima, tu su dvije velike hipoteke – državljanstva i imovine, „koja takođe nije dovoljno razjašnjena“.
„Mjera toga koliko smo kao demokratsko društvo zreli, ukoliko se ta kandidatura potvrdi, biće i način na koji će se birači odnijeti prema Spajiću“, kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, Spajić je dosad pokazao konzistentnost u nedosljednosti i onome što je mijenjanje stavova i činjenica.
„Ili da to pojednostavim, jednu konzistentnost u iznošenju neistina. Da li će taj pristup, da li će neistine biti prihvaćene kao nešto što je stav koji je normalan kod kandidata, ostaje da se vidi“, kazala je Uljarević.
Ona smatra da je Spajić nanio veliku štetu sam sebi i političkoj partiji kojoj pripada, ali i društvu.
Upitana da prokomentariše navode da je priča o kandidaturi Spajića i njegovom državljanstvu ujedinila Demokratski front (DF) i DPS, Uljarević je kazala da je logično i očekivano da ozbiljan kandidat bude predmet analiza i napada svih drugih oponenata.
„U tom dijelu, oni su svako sa svoje strane pokušavali da nađu taj ugao i isto tako je logično da se oponenti oko određenih političkih protvnika, ako procijene da im je to trenutni zajednički interes, uslovno rečeno ujedinjuju“, navela je Uljarević.
Ona je rekla da se ne može sada sa sigurnošću govoriti ni o kakvom sinhronizovanom djelovanju.
„Ali određene odluke su definitvno bile odluke DPS-a i DF-a, kao što je odluka Državne izborne komisije (DIK) da od Republičke izborne komisije (RIK) Srbije traži dokumentacija za Spajića i Mandića“, navela je Uljarević.
Ona je kazala da odluka DIK-a da traži dokumentaciju od RIK Srbije nije bila pravno utemeljena.
To je, kako je ocijenila Uljarević, bila politička odluka i nju su donijeli članovi DIK-a iz reda političkih stranaka.
„Za to nije glasao predsjednik DIK-a, u tom slučaju bio je uzdržan i naš član. Potpuno je sada legitimno da se to traži za sve kandidate, tamo gdje ima određenih sumnji da postoji drugo državljanstvo“, naglasila je Uljarević.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li smatra da bi zajednički kandidat suverenističkog bloka imao veće šanse na izborima, kazala da je taj blok mogao da nađe kandidata koji bi reprezentovao ideološki i politički ono što su neki zajednički imenitelji.
„Neuspjeh da se to uradi je nešto što je evidentno i što je očito izraz izostanka kohezije, koja je nekada postojala unutar tog bloka“, rekla je Uljarević.
Ona je, odgovarajući na pitanje kako procjenjuje šanse na izborima lidera Demohrišćanskog pokreta i Ujedinjene Crne Gore (UCG), Dejana Vukšića i Gorana Danilovića, kazala da ne zna šta su motivi njihove kandidature imajući u vidu da pripadaju strankama koje inače imaju nerazvijenu infrastruturu.
„Razumijem kada na izbore izlazi stranka koja ima neku vrstu podrške, pa želi da tu infrastrukturu osnaži“, navela je Uljarević.
To je, kako je dodala, slučaj sa kandidatkinjom Socijaldemokratske partije Draginjom Vuksanović Stanković, koja je na prethodnih predsjedničkim izborima uspjela da osnaži partiju na taj način.
Uljarević je, odgovarajući na pitanje očekuje li da URA i Socijalistička narodna partije (SNP) podrže nekog od kandidata ili da izađu sa svojim, kazala da su te stranke, odnosno čitava Vlada, izgubila legitimitet kada joj je izglasano nepovjerenje u parlamentu.
Prema njenim riječima, jedna u nizu neobičnosti je da Vlada traje duže nego u redovnom mandatu.
„Vidimo sada da su oni praktično ušli u to da vode kampanju za paralmentarne izbore. Vidite samo ministre URA-e i SNP-a, koji obilaze opštine, u nečemu što je nesumnjivo promotivna aktivnost“, navela je Uljarević.
Ona je rekla da su te partije, takođe, na lokalnim izborima dobile jasan stav građana.
Uljarević je kazala da je veliko pitanje da li URA i SNP na sljedećim parlamentarnim izborima, uz svo korišćenje resursa, mogu ostvariti neki ozbiljniji rezulatat, a da to ne bude puko prelaženje cenzusa.
„Vidjeli smo da je izraženo nepovjerenje građana prema vladi koju manje od tri odsto građana uopšte podržava u onome što su njeni napori. Samim tim je jasno da bi za njih bio strahovit poraz kada bi još na ovim izborima imali svog kandidata, koji praktično ne bi prešao cenzus“, navela je ona.
Uljarević je kazala da očekuje da se do kraja mjeseca uspostavi funkcionalan Ustavni sud.
„Očekujem da sada imamo podjednako glasno zalaganje zapadnih partnera da (vanredni parlamentarni) izbori budu održani što prije“, kazala je Uljarević.
Ona smatra da je priča oko formiranje 44. Vlade završena i da Crnu Goru vanredni parlamentarni izbori očekuju u prvoj polovine ove godine.
