„NEOPHODNO IZMIJENITI ZAKON“
U Crnoj Gori ima oko 5.000 funkcionera. Dok svako treće dijete živi u zoni siromaštva, za isplatu funkcionerskih nadoknada u 2021. godini isplaćeno je oko četiri milona eura. ADRIA televizija je iz Ministarstva finansija dobila podatak da je u 2022. godini za to izdvojeno više od dva miliona eura, a za prvih pet mjeseci ove godine više od 700.000.
Kako je saopšteno u emisiji Press plus sa Rajkom Raičević, Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru mora se mijenjati.Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisana je nadoknada za funkcionere po prestanku funkcije u trajanju od godinu dana.
Mihailović: Zakon napravio neprihvatljiv i nepravedni jaz između zanimanja
Ivana Mihailović iz Unije slobodnih sindikata kazala je da su više puta tražili izmjenu tog zakonskog rješenja.
Ona je istakla da prilikom donošenja tog zakona, koji je na snazi od marta 2016. godine, socijalni partneri nisu učestvovali u kreiranju teksta.
„Znali smo da će to rješenje biti podložno stalnim promjenama“, navela je Mihailović.Podsjetila je da se u potpunosti htjelo ugušiti kolektivno pregovaranje, kao jedno od osnovnih prava zaposlenih.
„Uložili smo velike napore da izmijenimo makar nešto što se dalo izmijeniti i koliko je volje u tom trenutku postojalo vezano za taj tekst“, dodala je, napominjući da ni sve izmjene prvobitnog teksta nisu postigle svrhu koja se, navodno, htjela postići tim zakonom.
Zakon je, kazala je ona, pravio veliki, neprihvatljivi i nepravedni jaz između zanimanja. Unija je imala primjedbe na takav obračun zarada, ali i na naknade funkcionerima.
„Njegova revizija je bila nužna od samog starta“, napomenula je Mihailović.Raičković: Zaposleni u javnom sektoru da budu u sličnim uslovima kao u privatnom
Budimir Raičković iz Asocijacije menadžera ukazao je da su rasprave išle ne u principu da se ukinu te naknade, već da se smanje, prilagode…
„Mjeru treba naći u tome – koliko mi stvarno možemo da podnesemo. Njima je država poslodavac, a mislim da nema mogućnosti, jer se zadužujemo“, dodao je.
Misli, istakao je, da nije realno da te nadoknade budu četiri puta više od prosjeka na primjeru realnog sektora.
„Smatramo da zaposleni u javnom sektoru treba da budu u sličnim uslovima kao u privatnom“, naglasio je Raičković.Kako je dodao, nekada čak nije ni problem otpremnina.
„Pitanje je kakve su rezultate ostavili, koliko su vremena proveli na tom radnom mjestu, da li su radili mjesec pa imaju 12 mjeseci nadoknade“, ukazao je Raičković.
Smatra da je 12 mjeseci previše.
„U Hrvatskoj je to šest, a u Srbiji tri mjeseca“, rekao je Raičković.
Savović: Da li stvarno treba da dobiju naknadu poslanici koji u Skupštini nisu saopštili niti jednu jedinu riječ?
Đorđe Savović iz Udruženja novinara ukazuje da političari neće da sijeku granu na kojoj sjede.
„Naš državni aparat je preglomazan, u jednom trenutku smo imali vladu koja je bila najbrojnija u Evropi kada su u pitanju resori“, naveo je Savović, ocjenjujući da crnogorski budžet nije previše izdašan.
On se osvrnuo na primjer poslanika.
„U 2020. godini smo imali pet poslanika koji jednu jedinu riječ nisu saopštili u Skupštini, niti su prisustvovali sjednicama odbora. Da li ti ljudi stvarno treba da dobiju naknadu“, upitao je Savović.Posebno sporno mu je to što se u zakonu navodi da čak i pravosnažno osuđena osoba ima pravo na novčanu nadoknadu.
„To je apsurd“, konstatovao je Savović, naglasivši da je u startu možda i postojala plemenita namjera da se vrednuje rad nekih državnih funkcionera.
Istakao je i da je 43. vlada u tehničkom mandatu, od 20. marta do 20. maja ove godine, izvršila stotinu razrješenja i imenovanja.
„Samo za tri mjeseca“, ukazao je Savović.
Zečević: Stvorena bahata kasta, uhljebi kojima su malo naknade, nego bi i stanove, kredite…
Ekonomski analitičar Predrag Zečević kaže da je stvorena privilegovana kasta, građana prvog reda, koji imaju pravo na funkcionerske naknade, ali da to nije sve.
„Od tih 5.000 funkcionera najmanje 3.000 je zakučilo stambeni kredit, stan za dž, za 40 eura mjesečno, razne otpremnine, tendere“, napomenuo je.
Upravo zbog toga je, istakao je, državni sektor postao super atraktivan.
„Stvorena je privilegovana kasta ljudi, koja urušava ekonomski poredak države“, smatra on.Kako je dodao, uzeli smo iskustva regiona prilikom donošenja tog zakona.
„Ali najgore iskustvo regiona. Preslikali smo kosovski i bosanski zakon. Vidite kakvo je stanje na Kosovu – haos. Vidite u kakvom je stanju BiH – to je najnefunkcionalnija država na planeti koja ima 200 ministara“, naveo je Zečević.
Rekao je da crnogorsko društvo sve više stari, a omladina ide u inostranstvo da radi.
„Ovdje ostaje da radi bahata kasta, uhljebi kojima su malo naknade, nego bi stanove, kredite i sve ostalo, dok naša omladina bježi trbuhom za kruhom“, poručio je Zečević.
