Funkcionerima privilegije milije od građana

Visoka primanja, varijabile, luksuzna službena vozila, besplatni telefonski impulsi, nepotizam, primanja funkcionerskih naknada, partijska zapošljavanja, samo su neke od privilegija koje je „prigrilila“ i nova vlast, a koja je pobrala simpatije građana upravo jer je sve to kritikovala tokom višecenijske vladavine DPS-a.

U Crnoj Gori praksa je pokazala da čim izbori prođu građani se zaborave, ali nosioci aktuelne vlasti bi trebalo i da se zabrinu jer se potezom olovke na prve izbore politička scena može promijeniti. Valjalo bi na vrijeme svaka vlast da shvati da je zamjenjiva.

Mirza Krnić ih pokreta Preokret u izjavi za „Dan“ kaže da planom budžeta za ovu godinu 678 miliona će biti izdvojeno za bruto zarade, dok je prije 10 godina za istu kategoriju planirano 386 miliona.

– To dovoljno govori koliko rastu troškovi naše administracije, koji su i prije 10 godina bili previsoki. Za ovu godinu samo za gorivo je predviđeno oko 13 miliona, 5,8 miliona za službena putovanja, a oko 650 hiljada za troškove reprezentacije. Imamo preko 4 hiljade službenih automobila za koje plaćamo održavanje, gorivo i druge troškove.

Do promjene vlasti 2020. tadašnja opozicija je, osim korupcije, najviše kritikovala partijsko zapošljavanje, preveliku administraciju i neracionalnu potrošnju. Imali smo prilike da vidimo da je svaka od 3 vlade nakon 2020. preuzela praksu prethodnika i u još većoj mjeri produbila problem – partijski je zapošljavala, često i ljude bez referenci, povećavala plate bez osnova i uvećavala razne troškove. Partije to više i ne poriču, koristeći mantru da njihovi članovi nijesu ni mogli da se zaposle i da imaju iskustva jer su bili u nemilosti vlasti predvođenih DPS-om. Na stranu to što su mnogi od njih dobro prolazili i u sistemu koji je predvodio DPS, ispada da mi, građani koji nijesu bili dio nijedne partije i koji su radili u privatnom sektoru, treba da čekamo da svaka partija pozapošljava sve svoje članove i simpatizere, a da mi nastavimo da funkcionišemo sa neefikasnom administracijom i plaćamo novu klasu koja se stvara u državnom sektoru. Ni logičnog ni etičkog opravdanja za ovakvu praksu nema, izjavio je Krnić.

Danak plaća privatni sektor

Šofranac dodaje da svjedočimo vremenu u kojem nema kraja političkom beznađu i beskrupuloznosti političara.

– Kao da su takmičari u igrama bez granice u kome se takmiče ko će profitirati više u što kraćoj vladavini, dok građani kao omađijani navijaju za različite političke ekipe i sukobljavaju se međusobno praznih stomaka ne bi li i oni tim navijanjem zaslužili bilo kakvu poziciju u nekom od političkih timova. Najveći danak političkom zapošljavanju, plaća privatni sektor, koji svakim danom sve više ostaje bez radne snage, jer je svakom njihovom zaposlenom san da radi u državnoj firmi, ne radi ništa i prima platu a svaka nova vlada je kao nova dobra vila koja im ispunjava te želje i izmišlja pozicije na koje ih zapošljava kako bi sačuvala svoje glasačko tijelo, navodi Šofranac.

Ukazuje da prisustvujemo tinjajućoj socijalnoj nepravdi gdje su se stvorile dvije klase, privatni sektor i državni sektor.

– Nije sporno da neko radi u državnom sektoru, ali da bismo imali održiv sistem treba postojati balans, a mi imamo odsustvo mjere partija koje vladaju i pitamo se kada će to prestati i do kada uopšte to možemo da plaćamo. Pritisak na privrednike i zaposlene u privatnom sektoru konstantno raste. Kada bi golema administracija makar radila na tome da bude na usluzi građanima, privrednicima i proizvođačima, društvo bi imalo mnogo više koristi. Nova vlast je pobijedila na izborima uz obećanja da ćemo manje raditi i imati veće plate. Još nismo imali prilike da čujemo kako je to moguće. Kada bi rasla produktivnost, proizvodnja i cjelokupna ekonomija, to bi bilo moguće postepenim koracima, ali da bismo bolje živjeli moramo raditi više, a ne manje, istakao je Krnić.

Crna Gora teatar apsurda

Aleksandra Šofranac ukazuje da je Crna Gora postala teatar apsurda u kojem su političari bezobzirni, neobrazovani, nestručni i neuki glumci, čije predstave plaća i gleda neznaven neuki narod.

– Stručni i obrazovani dio publike može samo da plače i gleda iz ćoškova teatra znajući da se znanje u ovoj zemlji ne prašta, smatra Šofranac.

Smatra da nama treba efikasna administracija i tu se možemo ugledati na Estoniju.

– Neophodno je analizirati sve troškove u javnoj upravi i napraviti rezove u potrošnji, a paralelno se boriti protiv inflacije i pomoći pokretanje proizvodnje. Treba uvezati i digitalizovati javnu upravu, uvećati transparentnost i smanjiti korupciju digitalizacijom. To bi bio početak istinskog preokreta u ne samo pravedno već i efikasno društvo, zaključuje Krnić.

Nema podrške da se smanje privilegije

Evropa sad je pokrenula inicijativu da se kroz izmjene zakonskih rešenja ograniči primanje funcionerskih naknada sa godinu na pola godine, nakon odlaska sa funkcije. Međutim, kako su saopštili, za to nijesu dobili podršku parlamenta, odnosno svi su zaćutali iako se radi o diskrimintornom i neutemeljenom pravu. Dakle, ne radi se o ukidanju nego ograničenju korišćenja ovih naknada, na koje, s druge strane, radnici u Crnoj Gori i nemaju pravu.

Aleksandra Šofranac, poslovni psiholog za sisteme upravljanja ljudskim resursima za „Dan“ ocjenjuje da i ova 45. Vlada nam je pokazala da nema namjeru da se odrekne privilegija, koje po modelu prethodnih Vlada bahato crpi iz džepova poreskih obveznika koji su svakim danom u sve većoj socijalnoj krizi i nemaštini.

– Mislili smo do 2020. godine da ne mogu ni gore ni više da se finansijski zloupotrebljavaju funkcije u svim državnim institucijama, a onda su došla 42. i 43. Vlada koje su pokazale da uvijek postoji gore od goreg koje su dostigle broj od 30.000 novozaposlenih na već prebukiranu državnu upravu iz vremena vladavine DPS-a i sada 45. Vlada po istom modelu na već nevjerovatan broj od preko 80.000 polički zaposlenih u državnim institucijama, obara nove rekorde i ne samo u zapošljavanju već i u iscrpljivanju budžeta građana kupovinom novih vozila, neosnovanim naknadama, isplatama nedefinisanih varijabila na plate, neopravdanim brojem učesnika u različitim delegacijama, putovanjima, čije putešestvije i troškove plaćaju građani, naglasila je Šofranac.