„Vijesti“ nezvanično saznaju da je DNP predložio da ambasador u Moskvi bude Miloš Radinović, predsjednik Društva rusko-srpsko-crnogorskog prijateljstva „Slovenski most“. Kandidati za ambasadore su i Nebojša Đoković (Beograd), Jovan Mirković (Vašington), Dragan Tufegdžić (Ljubljana), Zoran Miljanić (Skoplje)
Šef države Jakov Milatović tražio je juče dodatne razgovore o četiri kandidata za ambasadore s političke kvote, zbog toga što neki od njih navodno imaju dvojno državljanstvo i što pojedini navodno ne podržavaju spoljnopolitički kurs Crne Gore – saznaju nezvanično „Vijesti“.
Listu je to rečeno nakon sastanka Milatovića i ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića o popunjavanju diplomatske mreže.
Milatović je imao primjedbe na kandidate za ambasadore u Berlinu i Madridu, koje je predložio Pokret Evropa sad (PES), te Atini i Moskvi, koje su predložili Nova srpska demokratija (NSD), odnosno Demokratska narodna partija (DNP).
Prema saznanjima „Vijesti“, kandidat za ambasadora u Rusiji je Miloš Radinović, predsjednik Društva rusko-srpsko-crnogorskog prijateljstva „Slovenski most“. On se u Rusiji bavi privatnim biznisom. Radinovića je za ambasadorsku poziciju predložio DNP Milana Kneževića.
Milatovićev kabinet saopštio je juče da je predsjednik načelno podržao predloge za imenovanje svih sedam karijernih diplomata, ali da je zatražio „dodatne konsultacije“ o četiri od devet političkih imenovanja, „kako bi se osiguralo kvalitetno popunjavanje upražnjenih pozicija koje su bile predmet prvog kruga vanjskopolitičkih konsultacija“.
„Vijesti“ saznaju da će ministar Ivanović obavijestiti partije o stavu Milatovića o kandidatima, a da predsjednik očekuje od Vlade formalni predlog liste kandidata jer su „svi dosadašnji razgovori bili neformalni“.
Prema informacijama „Vijesti“, formalne intervjue sa kandidatima s političke kvote nije niko obavio prije MIlatovića. Međutim, i kandidati koje je šef države podržao moraće da prođu provjeru Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), uključujući i karijerne diplomate.
Ustavom je propisano da predsjednik postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade i uz mišljenje skupštinskog odbora nadležnog za međunarodne odnose.
Jučerašnji „dogovor“ ove dvije grane vlasti o 12 kandidata za ambasadore predstavlja pozitivan pomak u rješavanju problema popunjenosti diplomatske mreže, koji traje od početka 2021, u vrijeme kohabitacije vlade Zdravka Krivokapića i tadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića.
Prvi sastanak o popunjavanju diplomatske mreže održan je 22. februara, kad su predstavnici Vlade upoznali Milatovića s predlogom kandidata. „Vijesti“ su objavile da će NSD i DNP predložiti četiri imena. Dvije stranke dogovorile su da NSD-u pripadnu mjesta u Pekingu, Atini i Beogradu, a DNP-u u Moskvi.
„Vijesti“ saznaju da je kandidat NSD-a za ambasadora u Beogradu Nebojša Đoković. On je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore od 2021. godine kao predstavnik Demokratskog fronta (sadašnja koalicija „Za budućnost Crne Gore“), a bio je i predsjednik tog tijela.
U njegovoj biografiji piše da je završio Ekonomski fakultet u Podgorici i radio kao supervizor u kontroli banaka Narodne banke Jugoslavije, kasnije Centralne banke Crne Gore. Radio je kao interni revizor u Hipotekarnoj banci i savjetnik je za ekonomska pitanja u Udruženju banaka Crne Gore.
Prema informacijama „Vijesti“, Pokret Evropa sad (PES) predložio je Jovana Mirkovića za ambasadora u Vašingtonu. Mirković je redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici. Diplomirao je na Institutu za matematiku i fiziku, na Odsjek za fiziku u Podgorici. Na stručnom usavršavanju bio je na Univerzitetu Lomonosov u Moskvi na Katedri za fiziku niskih temperatura. Bio je predsjednik Savjeta za saradnju Crne Gore i Japana i specijalni predstavnik Vlade Crne Gore u Japanu (2004-07). Bio je i ambasador Crne Gore u Japanu na nerezidentnoj osnovi za vrijeme Vlade Duška Markovića.
Nekadašnji direktor Pošte Crne Gore Dragan Tufegdžić (Demokrate) kandidat je za ambasadora u Ljubljani, a bivši ministar bez portfelja Zoran Miljanić (CIVIS) za diplomatu najvišeg ranga u Skoplju.
Tufegdžić je bio direktor Pošte Crne Gore od aprila 2021. do juna prošle godine. Bio je član Glavnog odbora Demokrata, kao i predsjednik Kluba odbornika te partije u Skupštini opštine Bar. On je u junu prošle godine podnio ostavku na sve partijske funkcije, ali je ostao u stranci.
Tufegdžić je, kako su „Vijesti“ pisale, magistrirao marketing menadžment na Univerzitetu Mediteran u Podgorici, a diplomu ekonomiste stekao je na Univerzitetu Megatrend u Beogradu. Bio je izvršni direktor firme Big Factory, a posljednji angažman ima kao direktor marketinga u kompaniji Geoinfo iz Bara, koja se bavi inženjerskim djelatnostima, dok je na početku karijere radio kao profesor u srednjoj školi.
Miljanić je generalni sekretar Saveza građana CIVIS. On je za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića bio državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), a za vrijeme Vlade Dritana Abazovića ministar bez portfelja. CIVIS je tada bio koalicioni partner Građanskog pokreta URA, da bi na izborima prošle godine nastupio sa PES-om. Miljanić je bivši poslanik (Pozitivna i Demos), a kako piše u njegovoj biografiji, i ranije je radio u crnogorskom MUP-u, a bio je rukovodilac u kriminalističkoj policiji MUP-a Makedonije.
Prema podacima koji su „Vijestima“ dostavljeni u avgustu prošle godine iz Ministarstva vanjskih poslova, Crna Gora ima ambasadore na samo desetak adresa u svijetu, dok je otpravnici poslova predstavljaju u dvaput više.
Prema tim podacima, Crna Gora je imala ambasadore u tek sedam zemalja – Belgiji, Grčkoj, Italiji, Sjevernoj Makedoniji, Rusiji, Turskoj i Francuskoj, te u četiri misije pri EU, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama (Ženeva), OEBS-u i Savjetu Evrope. U međuvremenu je povučena i ambasadorka iz Sjeverne Makedonije.
Kad je riječ o otpravnicima poslova, oni predstavljaju Crnu Goru u nekim od globalno najvažnijih političkih i finansijskih centara, poput Vašingtona, Pekinga, Londona, Berlina i Abu Dabija, a nalaze se i u gotovo cijelom okruženju – Srbiji, Hrvatskoj, BiH, Albaniji, Kosovu i Sloveniji.
Na nivou otpravnika zemlja je predstavljena i u Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Španiji, Holandiji, Ukrajini, Argentini…
