Dan novinara u Crnoj Gori dočekuje se u znaku ozbiljnih izazova – od niskih zarada, napada i prijetnji, nesigurnih uslova rada, preko pritisaka i autocenzure, do narušenog ugleda profesije. Predstavnici novinarskih udruženja i medijske zajednice upozoravaju da bez jačanja profesionalnih standarda, samoregulacije i zaštite novinara nema povjerenja javnosti, ni slobodnog novinarstva. Iz Ministarstva kulture i medija navode da država pravi jasne korake ka prevazilaženju izazova.
Iz Ministarstva kulture i medija kažu da Crna Gora dočekuje Dan novinara u atmosferi u kojoj su izazovi slobode medija i sigurnosti novinara i dalje prisutni, ali uz jasne korake države ka njihovom prevazilaženju.
„Potpisivanjem Protokola o zaštiti novinara i obrazovanjem Međuresorske radne grupe, Vlada Crne Gore je pokazala spremnost da obezbijedi bržu i efikasniju institucionalnu reakciju na napade i prijetnje. Istovremeno, kroz implementaciju EU standarda poput Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Evropskog akta o slobodi medija (EMFA), jača se otpornost medijskog sektora i štiti profesionalno novinarstvo. Upravo u takvom ambijentu, između izazova i reformskih koraka-obilježava se Dan novinara, kao podsjetnik na važnost slobodnog, sigurnog i odgovornog novinarstva za demokratski razvoj Crne Gore“, navodi se u odgovoru za Portal RTCG.
Vjeruju da će novi Protokol o zaštiti novinara značajno doprinijeti unapređenju sigurnosti i slobode medijskih radnika.
„Njegova primjena treba da obezbjedi bržu i efikasniju institucionalnu reakciju na napade i prijetnje, kao i bolju koordinaciju između nadležnih organa i medijske zajednice. Time se potvrđuje da država stoji iza novinara i da nijedan napad ne može ostati bez odgovora, što dugoročno vodi ka stvaranju sigurnijeg okruženja za profesionalno novinarstvo i jačanju povjerenja u demokratske institucije“, kažu iz MKM.
Najveći izvor pritiska na medije, kako su kazali, danas dolazi od stranih uticaja, posebno kroz širenje dezinformacija i manipulativnih sadržaja koji imaju za cilj da oslabe povjerenje u institucije i destabilizuju društvo.
„Ministarstvo kulture i medija je prepoznalo ovaj izazov i kroz implementaciju ključnih evropskih instrumenata – Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Evropskog akta o slobodi medija (EMFA) – sistemski tretira ovo pitanje. Na taj način jača se otpornost medijskog sektora, obezbjeđuje transparentnost digitalnih platformi i štiti profesionalno novinarstvo kao temelj demokratskog poretka“, kažu iz Ministarstva.
Ističu da medijske kuće mogu podržati novinare u suočavanju sa stresom kroz više konkretnih mjera.
„Prije svega, važno je osigurati institucionalnu podršku u situacijama prijetnji, pritisaka i napada. U tom kontekstu, Odlukom o obrazovanju međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara predviđeno je pružanje besplatne pravne i psihološke pomoći novinarima koji su žrtve prijetnji i napada, što predstavlja važan oblik sistemske zaštite“, kazali su iz Ministarstva za Portal.
Urednik i novinar u RTCG Zoran Leković ističe da Dan novinara dočekujemo u okolnostima koje obavezuju na iskrenu i odgovornu samokritiku. Položaj novinara u Crnoj Gori nije dobar – plate su niske, često ispod prosječne zarade, radni uslovi nesigurni, a profesionalna autonomija ograničena.
Kako je istakao Leković, novinari nerijetko rade u teškim uslovima, izloženi pritiscima, bez adekvatne institucionalne zaštite i bez funkcionalne samoregulacije unutar profesije.
„Posebnu sjenku na časnu i odgovornu većinu novinara bacili su prošlogodišnji slučajevi u kojima je dio kolega doveden u direktnu vezu sa organizovanim kriminalom. Iako čekamo sudske epiloge tih procesa, jasno je da je ugled profesije ozbiljno narušen. Upravo zato je važno da se, u interesu javnosti i same profesije, jasno odvoji žito od kukolja i zaštite oni koji novinarstvo doživljavaju kao javno dobro, a ne kao sredstvo ličnih ili kriminalnih interesa“, naglasio je Leković.
Dodatni problem, naglašava, predstavlja izostanak efikasne samoregulacije i nezavisnog tijela koje bi pratilo profesionalne standarde i način izvještavanja. U brojnim redakcijama novinari su svedeni na puke izvršioce uredničkih naloga, često bez mogućnosti da utiču na sadržaj koji potpisuju. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini javni mediji od posebnog društvenog značaja postali klasična politička glasila određenih partija, čime se direktno urušava povjerenje građana u medije.
„U takvom ambijentu, važno je istaći i pozitivne primjere. Javni servis RTCG pokazuje da je moguće graditi profesionalno, odgovorno i nezavisno novinarstvo, uz programski sadržaj koji poštuje javni interes, pluralizam mišljenja i visoke profesionalne standarde. Takav pristup treba da bude mjerilo i putokaz za cijelu medijsku zajednicu“, ocijenio je Leković.
Dodao je da je Dan novinara prilika da podsjetimo da slobodno i odgovorno novinarstvo nema alternativu u demokratskom društvu, ali i da se bez jasnih pravila, samoregulacije, dostojanstvenih uslova rada i lične profesionalne odgovornosti, povjerenje koje jednom izgubimo teško možemo povratiti.
Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović ocjenjuje da se učestalost napada na novinare ne smanjuje, već da i dalje raste, te da je glavni demotivišući faktor u novinarskom poslu niska plata.
Prošle godine zabilježeno je oko 28 napada/prijetnji novinarima, tako da se kaže Radulović, teško možemo govoriti o smirivanju.
„Naše istraživanje je pokazalo da neistraženi napadi i prijetnje za novinare nijesu glavni demotivišući faktor u poslu, već niske zarade. Većina ispitanika rekla je da radi taj posao, jer je od javnog značaja i jer ga voli, i da ih neistraženi slučajevi nijesu odvratili. Problem je što se trećina tih predmeta prijetnji novinarima, tretira kao prekršaj po Zakonu o javnom redu i miru. Žrtve su uglavnom novinarke, pa smo u skladu sa tim i pokrenuli inicijativu da verbalni napadi na novinarke budu oštrije kažnjavani. Imamo obećanje Ministarstva pravde da će to biti prihvaćeno i nadamo se onda će djelovati obeshrabrujuće za napade i prijetnje, jer će kazne biti zatvorske i visoke“, naglašava Radulović.
Radulović kaže da je istraživanje DPNCG potvrdilo da je najveći demotivišući faktor za rad niska zarada. Novinari su svjesni, kako navode, da je potrebna saradnja i solidarnost, da se poslodavci najčešće vode ličnim interesima – posebno u privatnim medijima.
„Viši ciljevi u novinarstvo davno su zamijenili praktičnost, pa se novinari okreću dodatnim poslovima, napuštaju ovaj posao, a zamijenjuju ih neobrazovani, nezaintresovani za profesionalizam koji su podložni pritisku. Zato mediji sve više liče na interesne oglasne table i gube povjerenje publike“, smatra Radulović.
Što se tiče autocenzure ona postoji u smislu da novinari znaju šta se od njih očekuje i zbog niskih plata se ne brinu zbog toga niti se protiv nje bore.
„Rijetki su oni koji su spremni da izađu na crtu rizikujući posao. Na žalost taj problem je veoma izražen, posebno politička pristrasnost koja je vazda postojala, ali je ogoljena nakon promjene vlasti 2020. godine“, ističe Radulović.
Napominje da je udruženje kao vid podrške novinarima u borbi sa stresom koji je neizostavan dio ove profesije prvo pokrenulo program psihološke podrške novinarima u Crnoj Gori 2019. godine, upravo zbog tih problema i njihov psiholog Miloš Bulatović je u privatnim seansama i na kolektivnim treninzima pokušao da ukaže kako se nositi sa tim, kao i da ponudi neke tehnike prevazilaženja stresa i izbegavanja sukoba u redakciji.
„Psihološka podrška međutim zavisi od donatora uvijek, jer su oni naš izvor novca da platimo psihologe, pošto je članarina simbolična. Debata o beneficiranom stažu traje godinama, uglavnom zbog ogromnog stresa, prijetnji, sagorijevanja novinara. Ali do danas nema podrške države niti naše agilnosti da se borimo za to“, zaključila je Radulović.
