Crveni alarm u crnogorskom obrazovanju gori odavno. Nakon što su juče predstavljeni rezutati najnovijeg PISA testiranja alarm je, ako je to uopšte moguće, još jače pocrvenio. Najveće međunarodno istraživanje u oblasti obrazovanja PISA, u kojem je u ciklusu za 2022. godinu učestvovalo oko 690 hiljada petnaestogodišnjaka iz 81 zemlje, u Crnoj Gori je realizovano u aprilu i maju prošle godine i u njemu je učestvovalo 5793 učenika iz 63 škole, čime je obuhvaćeno 93 odsto ukupne populacije ovog uzrasta.
Učenici su radili test iz matematike, čitanja i nauke i tom prilikom odgovarali na pitanja iz upitnika o sebi, učenju u školi i van nje, o svojim osjećanjima i stavovima, kao i nastavi tokom zatvaranja škola usljed pandemije virusa covid19, a testiranje je sprovedeno na kompjuteru.
PISA ispituje u kojoj mjeri djeca ovog uzrasta kreativno primjenuju znanje u novim okolnostima, kako rješavaju složene probleme, kritički razmišljaju i uspješno komuniciraju u XXI vijeku.
„OECD prosjek u prethodnim ciklusima bio je oko 500, u ciklusu 2022 je iz Matematike 472, a u Crnoj Gori je 406, što predstavlja pad u odnosu na 430 što je bio najbolji rezultat 2018. godine. Iz oblasti čitanja, OECD prosjek je 476, a u Crnoj Gori je 405, što predstavlja takođe pad sa 421 koliko je bilo u ciklusu 2018. godine, odnosno 427 što je bio najbolji rezultat 2015. godine. Iz oblasti nauke, Crna Gora je ispod OECD prosjeka koji je 485, a u Crnoj Gori je 403, što takođe predstavlja slabiji rezultat poredeći sa 415 koliko je iznosio 2018. godine“ kazao je na današnjoj prezentaciji rezultata PISA testiranja Miloš Trivić, direktor Ispitnog centra Crne Gore .
Praćenje trendova pokazuje da će učenici sa boljim postignućima na testu, sa 25 godina sa velikom vjerovatnoćom završiti više nivoe obrazovanja i biti u povoljnijem položaju na tržištu rada.
„Zabrinjava veliki procenat učenika sa slabim postignućima koji je duplo veći u odnosu na OECD prosjek, a svega je jedan odsto učenika sa najboljim postignućima, u odnosu na sedam odsto koliko iznosi OECD prosjek“, naglasio je Trivić.
Djevojčice postigle bolje rezultate
U odnosu djevojčice – dječaci, za nijansu bolji rezultat su postigle djevojčice u matematici, dok je on značajnije izražen u čitanju i nauci.
PISA ispituje u kojoj mjeri socio – ekonomske razlike utiču na postignuća učenika.
U Crnoj Gori najveći udio učenika (30 odsto) nisu bili među najugroženijima ni među najprivilegovanijima. Oko 14 odsto učenika u nepovoljnijem socio – ekonomskom položaju je u četvrtini najupješnijih iz matematike. Ovi učenici se mogu smatrati akademski otpornim jer su uprkos nepovoljnom socio – ekonomskom statusu, postigli obrazovnu izvrsnost u poređenju sa ostalima.
U oblasti koja ispituje kako se učenici osjećaju u našim školama, bilježimo napredak u odnosu na prethodni ciklus, jer je povećan procenat učenika koji lako sklapaju prijateljstva u školi, povećan je procenat učenika koji osjećaju da pripadaju školi, a smanjen je broj onih koji se osjećaju kao stranci, neprijatno ili usamljeno.
Crna Gora bilježi bolje rezultate u oblasti psihičkog blagostanja, fleksibilnosti i otpornosti na stres i poteškoće, društvene odnose, balansa između škole i slobodnog vremena i otvorenosti prema različitostima. Prostora za unaprijeđenje ima u oblastima akademskog uspjeha, odgovornog djelovanja i angažovanosti u društvu, angažovanosti i zalaganja u školi.
„Na PISA testiranju je učestvovalo 49 srednjih škola iz Crne Gore, i treba da istaknemo da su učenici iz šest škola postigli rezultat bolji u odnosu na OECD prosjek, jedna škola na samom prosjeku, a zabrinjavajuće je što su preostale 42 škole postigle rezultat ispod prosjeka OECD zemalja“, zaključio je direktor Ispitnog centra Crne Gore.
Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Bojović smatra da će nam biti potrebno društveno jedinstvo i kohezija kako bismo popravili rezultate PISA testiranja „kojima ne možemo biti zadovoljni“.
„Reforme su sprovođene u ranijem periodu, ali izgleda da nisu bile sprovođene na adekvatan način jer očigledno nisu dale dobre rezultate. Moramo se usklađivati sa svijetom i modernizacijom ali moramo zadržati i „živi“ dio komunikacije između učenika i nastavnika jer nastav mora da usmjerava djecu ka temeljnim znanjima“, istakao je Bojović.
Podsjećamo Crna Gora je iz matematike na 54. mjestu, što je bolja pozicija u odnosu na Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo, a lošiji rezultat u odnosu na Sloveniju koja je na 19. mjestu, i iznad OECD prosjeka, odnosno Hrvatsku koja je na 36. i Srbiju koja je na 42. mjestu.
Iz čitanja smo na 56. mjestu, što je slabiji rezultat u odnosu na 26. mjesto na kojem se nalazi Hrvatska koja je u OECD prosjeku, ili Slovenija koja je na 33. mjestu ili Srbija na 40, ali bolji rezultat u odnosu na Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo koje se nalaze na 71, 72 odnosno 77. mjestu.
Iz oblasti nauke, Crna Gora je 62. mjestu, čime bilježimo ponovo bolji rezultat u odnosu na Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo koje je na 77. mjestu, a lošiji u odnosu na Sloveniju koja je ponovo iznad OECD prosjeka, na 14. mjestu, ili Hrvatsku koja je u OECD prosjeku i 31. mjestu i lošije u odnosu na Srbiju koja je u nauci na 41. mjestu.
Ko je kriv?
Komentarišući rezultate PISA testiranja Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje je istakla da ne iznenađuje što je što su učenici postigli lošije rezultate.
„Ali ono što iznenađuje jeste da mi ne znamo kakav je recimo prosjek naših nastavnika, ko su naši nastavnici hoće li se jednom konačno uključiti neko međunarodno testiranje za nastavnike da vidimo koji i kakvi nastavnici ocenjuju djecu. Osuđujemo pismenost naše djece za koju svi krivi osim oni. Znači kriv je cjelokupni obrazovni sistem. Krivi su nastavnici jer to je njihova profesija. Oni treba da uče i osposobljavaju učenike u odnosu na današnje stanje“, kazala je Kaluđerović za Novu M.
Iz DPS-a su ocijenili da je za loše rezultate na PISA testiranju kriva vlast koja se nije bavila unaprjeđivanjem prosvjete, već revanšizmom i indoktrinacijom.
Potpredsjednik LP-a Ammar Borančić smatra da nije iznenađenje da su nam đaci u dnu Evrope kada su oni koji ih obrazuju šampioni zatvorenog uma i nazadovanja.
Prosvjetni radnici nisu iznenađeni ovim rezultatima ali naglašavaju da koliko se ulaže u obrazovanje i koliko su istinski važni društvu i državi rezultati u datom trenutku i ne mogu biti bolji. Poručuju da treba pistupiti temeljnim reformama.
