Crnogorski uvoz hrane u prosjeku 16 puta veći od izvoza

Crna Gora je u periodu od 2018. do 2022. godine u prosjeku imala uvoz hrane koji je bio 16 puta veći od izvoza, pokazala je studija Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP).

Kako prenosi Pobjeda, u studiji pod nazivom Regionalna trgovina hranom i energijom – činjenice iz Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana, navodi se da je pokrivenost uvoza izvozom hrane u Crnoj Gori u 2022. godini iznosila samo 6,8 odsto, što jasno ukazuje na ozbiljnu neravnotežu.

“Studija otkriva značajnu neravnotežu u trgovini hranom širom Zapadnog Balkana. Srbija se izdvaja kao jedina zemlja u regionu sa suficitom u trgovini hranom, dok se Crna Gora i Kosovo suočavaju sa značajnim deficitima”, navodi se u studiji.

Na primjer, Crna Gora je u periodu od 2018. do 2022. godine u prosjeku imala uvoz hrane koji je bio 16 puta veći od izvoza, dok je u slučaju Kosova taj odnos bio deset puta veći.

“Ovaj trgovinski deficit uglavnom je rezultat velike zavisnosti zemlje od uvoza hrane kako bi zadovoljila domaću potražnju, posebno tokom vrhunca turističke sezone. Pored strukturnih izazova, studija naglašava upravo uticaj turističkog sektora na uvoz hrane”, dodaje se u studiji ISSP-a.

Navodi se da su korijeni deficita u trgovini hranom u Crnoj Gori višestruki.

“Poljoprivredni sektor zemlje karakteriše fragmentacija, sa prosječno malim posjedima i ograničenim kapacitetom za proizvodnju u velikim razmjerama. Na primjer, stalni usjevi i obradiva zemlja čine samo 4,8 odsto ukupnog poljoprivrednog zemljišta, što dodatno ograničava produktivnost”, navodi se u studiji.

Analiza proizvodnje i trgovine energijom ukazuje na značajne regionalne razlike i potencijalne ranjivosti.

“Između 2018. i 2021. godine, primarna proizvodnja energije u regionu pokazala je različite trendove. Proizvodnja primarne energije u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji je bila prilično stabilna tokom tog perioda uz blaze fluktuacije, dok se Albanija suočila sa značajnim padom proizvodnje energije, nakon čega je uslijedio oporavak u 2021. godini”, dodaje se u dokumentu.

Na Kosovu je zabilježen rast proizvodnje svake godine, pokazujući otpornost i potencijal za rast. S druge strane, Srbija i Bosna i Hercegovina su zabilježile značajnije fluktuacije.

Konstatuje se da trgovinski bilans energije u regionu ostaje negativan, pri čemu nijedna zemlja nije postigla status neto izvoznika.

Stope rasta izvoza i uvoza energije tokom ovog perioda odražavaju osjetljivost regiona na globalne tržišne fluktuacije i unutrašnje faktore, kao što su investicije u infrastrukturu obnovljive energije. Srbija je uz Bosnu i Hercegovinu vodeći izvoznik energije u regionu, održavajući snažan i rastući izvozni sektor, dok je učešće ostalih zemalja, uključujući i Crnu Goru, na nižim nivoima.

“Ipak, izvoz energije Crne Gore pokazuje rast u prethodnom periodu, zbog novih infrastrukturnih projekata, što naglašava uticaj investicija u energetsku infrastrukturu na trgovinske kapacitete”, dodaje se u studiji.

U studiji se konstatuje da zavisnost od uvoza ostaje ključno pitanje za sve zemlje Zapadnog Balkana, što ukazuje na njihovu ranjivost na spoljne izvore energije.

“Srbija i Bosna i Hercegovina imaju velike količine uvoza energije, pokazujući da domaća proizvodnja nije dovoljna da zadovolji njihove energetske potrebe. Crna Gora, uprkos nižim količinama uvoza, ima značajan odnos zavisnosti, što sugeriše da postoji prostor za povećanje domaće proizvodnje, posebno iz obnovljivih izvora”, navodi se u dokumentu.

Navodi se i da strateška geografska pozicija Crne Gore i njene rastuće sposobnosti u oblasti obnovljivih izvora energije nude značajne mogućnosti da se zemlja pozicionira kao ključni igrač u regionalnoj trgovini energijom.

Studija ističe da Crna Gora, sa svojom opsežnom infrastrukturom elektroenergetske mreže i snažnim vezama sa susjednim zemljama, može postati potencijalni energetski čvor Zapadnog Balkana.

Ukazuje se i na proizvodne kapacitete Crne Gore, napominjući da obnovljivi izvori energije već čine značajan dio ukupne proizvodnje električne energije u zemlji.

“Razvoj ovih projekata obnovljive energije je ključan ne samo za zadovoljenje domaćih energetskih potreba, već i za pozicioniranje Crne Gore kao vodećeg izvoznika čiste energije u regionu”, piše u studiji.

Međutim, studija takođe naglašava izazove sa kojima se Crna Gora suočava u realizaciji ovog potencijala.

“Jedan od glavnih prepreka je potreba da se nastave ulaganja u energetsku infrastrukturu, posebno u proširenje i modernizaciju elektroenergetske mreže kako bi se prihvatio povećani nivo proizvodnje energije iz obnovljivih izvora”, navodi se u dokumentu.

Jedna od ključnih preporuka studije je potreba za jačom integracijom tržišta unutar Zapadnog Balkana i kao i saradnja sa širim regionalnim tržištima.

Studija je jedan od rezultata SMART Balkans projekta Savršena oluja: Nesigurnost hrane i energije prijeti ekonomijama Zapadnog Balkana, koji je finansiran od Ministarstva vanjskih poslova Norveške, a koji je realizovala grupa ekonomskih instituta iz regiona među kojima je ISSP.