Bratić najavila krivičnu prijavu protiv Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta, profesorica Vesna Bratić najavila je da će sljedeće sedmice podnijeti krivičnu prijavu protiv Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa, ukoliko joj u roku od osam dana ne odgovore, da li su podnijeli regresne tužbe za sudske sporove koji su izgubljeni usljed donošenja odluka zbog pogrešnog tumačenja zakona. Bratić je juče „Danu“ kazala da pretpostavlja, da je Zaštitnica jedino protiv nje podnijela regresnu tužbu za nadoknadu štete, zbog tužbi smijenjenih direktora škola protiv Ministarstva.

Zaštitnik je sredinom marta na Bratićkin zahtjev za slobodan pristup informacijama, regresnim tužbama, ukoliko ih ima, u svim onim slučajevima gdje je država oštećena, zatražio ispravku istog, odnosno preciziranje imena i podataka o tužiocu.

– Ostajemo pri tvrdnji da je do gubljenja postupaka koji su pokrenuli bivši direktori zbog njihove smjene došlo greškom u vođenju samih postupaka. ZIPI nije tada, a ni sada, kad još traju neki postupci, nije saslušala nikog iz kabineta tadašnjeg MPNKS, već očigledno dobrovoljno gubi predmete i na taj način pričinjava štetu državi. I ne samo to, već da bi prikrila svoje propuste koje i dalje čini, optužuje druge ljude i inicira postupke u kojima se traži odgovornost donosioca odluka za tumačenje zakona. Poštujući njenu praksu zatražila sam da mi dostavi sve regresne tužbe koje je ona bila dužna da dostavi sudu za postupke koji su izgubljeni usljed donošenja odluka zbog pogrešnog tumačenja zakona. Na moj upit, ZIPI je tražila da joj dostavim ko je tužilac u tom postupku, a tužilac je niko drugi do ona. Ne znam da li se šali, ili ne zna posao, ili vrijeđa. Ono što pretpostavljam je da ona „kupuje vrijeme“, jer nijednu regresnu tužbu nije podnijela osim one protiv mene, a ako je osnovan tužbeni zahtjev protiv mene onda je ZIPI izvršila krivično djelo nesavjestan rad u službi jer nije procesuirala nijednu drugu regresnu tužbu, za koju je potraživanje zastarjelo i time nanijela štetu državi od više stotina hiljada eura. Sačekaću da mi u roku od 8 dana odgovori, ako to ne učini i nastavi da me obmanjuje, podnijeću krivičnu prijavu protiv nje, već krajem sljedeće nedjelje.

Kako smo ranije objavili, Bratić je podnijela 7. februara kancelariji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore 44 inicijative za pokretanje postupka za regresnu naplatu potraživanja. Prema dokumentaciji u koju smo imali uvid, ona traži da zaštitnik pokrene postupak protiv starješina državnih organa koji su donijeli odluke zbog kojih je država morala da isplati više stotina hiljada eura obeštećenja tužiocima.

Zaštitnik je sedam dana ranije podnio tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv bivše ministarke, predlažući da sud obaveže Vesnu Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, po pravosnažnosti presuda po tužbama oko 140 smijenjenih direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. U tužbi navodi da je time nastala šteta po državu. Krajem prošle godine Ministarstvo prosvjete je obavijestilo Vladu da je procijenjeni iznos troškova po tužbama bivših direktora oko 300.000 eura.

Bratićkin pravni tim je u februaru podnio i zahtjeve da im kancelarija Zaštitnika, a na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, dostavi informacije o podnešenim tužbama.

Među inicijativama, u koje smo imali uvid, nalazi se više njih za slučajeve gdje su druga ministarstva izgubila sporove vođene pred sudovima, najčešće ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova. Inicijativom je obuhvaćen i postupak koji je protiv Kliničkog centra Crne Gore vođen po tužbi hirurga N.F. zbog nezakonitog otkaza o radu iz 2018. godine, a kome je ova ustanova dužna da isplati 47.872 eura. Bratićeva je podnijela i inicijativu za regresnu naplatu potraživanja od tužioca koji je pokrenuo krivični postupak protiv J.L., koji je oslobođen odgovornosti, a država dužna da mu isplati 86.490 eura. Bratić je podnijela i inicijativu i za slučajeve gdje su savjetnici i pripravnici pravosnažno dobili naknade zbog pogrešno utvrđenog obračuna zarada od strane Osnovnog i Višeg suda.

U slučaju spiskova građana u izolaciji ukupno 324 poravnanja

Jedna od inicijativa, koje je 7. februara podnijela Bratić, odnosi se na postupke protiv države, odnosno Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), zbog objava spiskova sa imenima lica koja su se u martu 2020. godine nalazila u samoizolaciji.

– Po Vašem izvještaju, do sada su bila ukupno 324 poravnanja, kojim ste priznali osnovanost tužbenog zahtjeva i samim tim obavezali državu Crnu Goru da po tom osnovu isplati naknadu štete tužiocima, u iznosu koji je više stotina hiljada eura, stoji, između ostalog, u inicijativi, gdje se traži pokretanje postupka protiv tadašnjeg predsjednika NKT-a Milutina Simovića i 15 članova, Kenana Hrapovića, Vesne Miranović, Mira Kneževića, Bobana Mugoše, Senada Begića, Jevta Erakovića, Predraga Boškovića, Mevludina Nuhodžića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Veselina Veljovića, Ivana Vukovića, Dušanke Jauković, Srđana Kusovca i Slavojke Šuković, navodi se u jednoj od inicijativa za podnošenje regresne tužbe, koju je uputila Bratić.