U izvještaju Sudskog savjeta navedeno je i da im je tokom 2022. godine podnijeto 127 pritužbi na rad sudova i sudija
Sudski savjet Crne Gore vodio je prošle godine 37 disciplinskih postupaka protiv sudija. Skoro svi postupci, tačnije 35, vođeni su zbog toga što sudije nijesu dostavile tačne podatke o imovini i prihodima. Uz konstataciju da su sudije „zaboravljale“ da prijave automobile, akcije ili manje prihode, sve prijave su odbačene, odnosno utvrđeno je da u tim slučajevima nema disciplinske odgovornosti.
– Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija u 35 postupaka podnijet je Sudskom savjetu od strane predsjednika sudova shodno članu 110 stav 1 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Zatim su ti predlozi, na osnovu člana 11 zakona, dostavljeni disciplinskom tužiocu na dalje postupanje. U svim tim predlozima navodi se da sudija nije dostavio potpune podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa i uglavnom je riječ o tome da su sudije zaboravljale da unesu podatke o automobilu i akcijama, ili da su evidentirali prihod na godišnjem nivou za npr. 696,44 ili 463,78 eura manje, ili manji broj akcija, što su svi oni naknadno dostavili ASK-u – saopštili su za „Dan“ iz Sekretarijata Sudskog savjeta.
U izvještaju Savjeta navedeno je i da im je tokom 2022. godine podnijeto 127 pritužbi na rad sudova i sudija. Iz 2021. godine prenijete su 32 pritužbe.
– Nakon razmatranja na sjednicama Komisije za pritužbe i sjednicama Savjeta, ukupno je riješeno 30 pritužbi iz 2021. godine, kao i 64 pritužbe iz 2022. godine, dok su neriješene ostale 63 pritužbe. Komisija za pritužbe je održala 14 sjednica na kojima su obrađivane pritužbe, pribavljena izjašnjenja na pritužbe i sačinjeni nacrti odgovora na pritužbe. Na sjednicama Savjeta analizirane su pristigle pritužbe kao predmet obraćanja stranaka, procesna postupanja sudija na čiji se rad odnosila pritužba, način vođenja postupka, sadržina procesnih rješenja donijetih u cilju rukovođenja postupkom, sadržina prvostepenih odluka, kao i odluka sudova po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, koje nijesu donijete u njihovu korist. Najčešći motiv obraćanja stranaka je nezadovoljstvo sudskom odlukom, o čemu Savjet ne može odlučivati i nema ovlašćenja da se miješa u postupke koji su u toku. Savjet samo zauzima stav o navedenim pritužbama kako je to propisano Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama, odnosno Poslovnikom Sudskog savjeta, a stranke svoje nezadovoljstvo mogu iznijeti u postupcima po pravnim ljekovima na odluku, kako to zakon i propisuje – piše u izvještaju.
Navedeno je i da se dio pritužbi odnosio na dugo trajanje postupka i na prekoračenje instrukcionih rokova od strane postupajućih sudija u njihovim predmetima.
Dva postupka zbog neažurnosti
Osim 35 postupaka zbog nedostavljanja potpunih podataka o imovini, Sudski savjet vodio je još dva postupka, koji su i dalje u toku.
– Riječ je o kršenju člana 108 stav 3 tačka 1 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, gdje sudija bez opravdanog razloga ne zakazuje ročišta ili pretrese u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad ili na drugi način odugovlači postupak. Ova dva postupka su u toku – pojašnjavaju iz Sudskog savjeta.
