Apelacioni sud Crne Gore uvažio je žalbe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u Podgorici i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, pa je ukinuo presudu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Rješenje je donijeto nakon tajnog vijećanja i glasanja od 3. marta 2026. godine.
Optuženi u slučaju “Stanovi”, oslobođeni su u maju prošle godine optužbe da su kao članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine zloupotrijebili službeni položaj.
Sutkinja podgoričkog Višeg suda Vesna Kovačević pojasnila je tada da protiv optuženih SDT nije ponudilo kredibilne dokaze za optužene u ovom slučaju. Ona je pojasnila da sud nije mogao da kopije cijeni kao dokaz jer bi na taj način povrijedio pravo optuženih na pravično suđenje.
Kako navode u saopštenju danas iz Apelacionog suda, prvostepenom presudom optuženi Predrag Bošković, Suad Numanović, Budimir Šegrt, Sanja Vlahović, Ivan Brajović, Dražen Miličković, Damir Šehović, Dragica Sekulić, Osman Nurković, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić i Aleksandar Jovićević, oslobođeni su od optužbe da su kao saizvršioci izvršili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, jer nije dokazano da su izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret.
„Žalbu protiv navedene presude izjavilo je Specijalno državno tužilaštvo u Podgorici i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Polazeći od razloga u izjavljenim žalbama, Apelacioni sud, kao drugostepeni, ocijenio je da su osnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kojima se ukazuje da je prvostepeni sud počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni“, navode u obrazloženju.
Po ocjeni Apelacionog suda, nejasan je zaključak prvostepenog suda da je o rješavanju stambenih potreba funkcionera, državnih službenika i namještenika odlučivala Vlada Crne Gore, a da je Komisija samo pripremala informacije i davala predloge, odnosno, da je isključivo imala tehničku ulogu, preduzimala radnje koje ne proizvode pravna dejstva i ne stvaraju obavezu.
„Pri tome, prvostepeni sud, po mišljenju ovog suda, u razlozima presude nije cijenio činjenicu da je Komisija za rješavanje stambenih potreba funkcionera, shodno odluci Vlade, bila zadužena da sprovede postupak kako je to propisano članom 31 Odluke, kao i činjenicu da je Komisija nakon sprovedenog postupka, Vladi Crne Gore dostavljala predlog odluke o rješavanju stambenih potreba pojedinih funkcionera u smislu čl. 30 st. 1 i 30a Odluke, kao i da su ti predlozi sadržali iznose novca za kredite za poboljšanje uslova stanovanja u iznosu većem nego što je to odlukom Vladi limitirano. Ukazano je od strane Apelacionog suda i da je nejasan zaključak prvostepenog suda da Komisija kao tijelo Vlade nije odlučivala o pravu, već da je Vlada donosila odluke u vidu zaključaka, koje zaključke je potom Komisija samo sprovodila“, navode u Apelacionom sudu.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je 2024. godine optužnicu protiv pomenutih funkcionera bivše vlasti zbog postojanja osnovne sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj zbog dodjele stanova i stambenih kredita kao članovi bivše komisije Vlade Crne Gore.
Oni su osumnjičeni da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura.
Portparol SDT-a, tužilac Vukas Radonjić saopštio je ranije da su, u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina.
„Okrivljenima se stavlja na teret da su, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, koja je propisivala da se rješavanje stambenih potreba ostvaruje prema planu za rješavanje stambenih potreba koji sadrži iznos sredstava za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja, da se kredit za poboljšanje uslova stanovanja može dodijeliti u iznosu do 15.000 eura, a da se visina kredita utvrđuje na osnovu obima radova koje procjenjuje stručna komisija tadašnje Uprave za imovinu, bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu, u ukupnom iznosu od 2.604.740,59 eura“, naveo je tada Radonjić.
