Kako navodi advokat Jovanović u prigovoru, rješenjem SDT-a se odbija se zahtjev i uskraćuje pravo na uvid i kopiranje spisa predmeta Kti-S broj 6/23.
„Odbrana ovim putem navodi da je pobijanim rješenjem nezadovoljna u cjelosti te se isto pobija zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 203 do člana 203b ZKP. Takođe, a to smo dužni istaći odmah ovom prilikom, pobijanim rješenjem su povrijeđena zajemčena ljudska prava Božovića i to pravo na pravično suđenje iz člana 32. Ustava Crne Gore i pravo na pravično suđenje iz člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“, naveo je Jovanović.
Kako napominje, odluka ne sadrži razloge koji su propisani ZKP-om.
„A posebno ako se ima u vidu da su dati razlozi neodređeni i nejasni, niti je pojašnjeno kako to uvid u spis u postupku koji ne nosi oznaku tajnosti može ugroziti svrhu istrage, nacionalnu bezbjednost i zaštitu svjedoka“, rekao je Jovanović.
On je u prigovoru detaljno elaborirao jurisprudencije Evropskog suda za ljudska prava i relevantne norme domaćeg zakonodastva.
„Stoga branilac zahtijeva doslednu primjenu načela pravičnog suđenja i to po pravu na uvid u cjelokupne spise predmeta koje poseduje SDT“, rekao je Jovanović.
U obrazloženju pobijane odluke SDT navodi kao razloge za svoju odluku: „Imajući u vidu da u predmetnoj istrazi nijesu saslušani svi okrivljeni, te da isti još uvijek nijesu dostižni državnim organima, to se shodno gore citiranoj odredbi Zakona o krivičnom postupku ne može izvršiti uvid i kopiranje spisa npredmeta, do trenutka kada budu saslušani svi okrivljeni u ovom krivičnom postupku“.
Advokat Jovanović dodaje da ZKP kao razloge uskraćivanja propisuje sledeće (član 203b stav 1): „Izuzetno, licima iz člana 203a ovog zakonika u izviđaju i istrazi može se uskratiti pravo na uvid u dio spisa predmeta, ako bi time bila ugrožena svrha istrage, nacionalna bezbjednost i zaštita svjedoka, što u daljem postupku ne smije ugroziti pravo na odbranu“
– Prema tome, pobijana odluka ne sadrži razloge koji su propisani ZKP-om, a posebno ako se ima u vidu da su dati razlozi neodređeni i nejasni, niti je pojašnjeno kako bi to uvid u spis u postupku koji ne nosi oznaku tajnosti može ugroziti svrhu istrage, nacionalnu bezbjednost i zaštitu svjedoka. Ovim prigovorom branilac zahtjeva dosljednu primjenu načela pravičnog suđenja u aspektu prava na jednakost oružja i to: po pravu na uvid u cjelokupne spise predmeta koje posjeduje tužilac, i/ili drugi organi, organizacije i treća lica, a u vezi su sa ovim krivičnim postupkom. Postavlja se dakle sasvim opravdano pitanje: Kako ostvariti pravo na odbranu u materijalnom i formalnom smislu ako odbrana posjeduje samo naredbu o proširenju istrage od 14. aprila i krivičnu prijavu od 13. aprila 2023. godine?, ističe Jovanović.
Dodaje da je SDT bio dužan da obezbjedi poštovanje principa jednakosti strana, što znači da se svakoj strani mora dati razumna mogućnost predstavljanja svojih argumenata u uslovima koji neće jednu od strana u postupku dovesti u značajno nepovoljnjiji položaj u odnosu na drugu stranu.
– Pravo na odbranu (right of the defence) u krivičnom postupku podrazumjeva procesne aktivnosti okrivljenog i njegovog braniioca usmjerene na utvrđivanje činjenica u korist okrivljenog, kao i u primjeni pravnih propisa in favorem defensionis, i na posletku pravo na pobijanje optužnice s ciljem postizanja najpovoljnije sudske odluke za optuženog, naveo je Jovanović.
