Lider Građanskog pokreta URA dr Dritan Abazović rekao je da su sudstvo, tužilaštvo, inspekcije i bezbjednosni sektor godinama znali za „šljunkarsku mafiju“, ali da niko nije imao hrabrosti da joj se suprotstavi, te je pozvao Specijalno državno tužilaštvo da se tim pitanjem pozabavi.
„Pozivam SDT da se pozabavi suštinom ovog problema i da procesuira ljude u svojim redovima, ljude u inspekciji i u Glavnom gradu koji su to gledali godinama, deceniju, i ćutali“, poručio je u autorskom podkastu „Petak s Dritanom“.
Abazović je naglasio da u potpunosti podržava koleginicu Anu Novaković Đurović, ali da svi koji imaju pitanja o političkim odlukama njegove Vlade treba da se obrate njemu, te da je tužilaštvo u ovom slučaju potpuno pogriješilo adresu.
„Nikakvog rušenja ne bi bilo, ne bi bilo ni šljunkarske mafije, da su tužilaštvo i sudovi Crne Gore radili svoj posao. Ako traže krivce za uništavanje državnih resursa, neka ih ne traže samo u šljunkarskoj mafiji, nego i u svojim redovima. Ćutali su kao ribe, zatvarali oči pred ekocidom koji se dešavao na pet ili šest kilometara od Podgorice“, kazao je Abazović dodajući da niko nije imao hrabrosti da se tome suprotstavi.
Podsjetio je da je o tim temama bilo riječi na Savjetu za borbu protiv korupcije, u čijem radu su učestvovali i predstavnici tužilaštva, sudova i civilnog sektora.
„Samo zbog građana Crne Gore da objasnim: da nije bilo rušenja objekata na obali Morače, naše crnogorsko primorje bi ostalo bez vode. Uzmite nalaz Agencije za zaštitu životne sredine. Tada smo na vodoizvorište Bolje sestre došli do izdašnosti od 280 litara u sekundi, a u trenutku kada je država preduzela hitne mjere, proglasila javni interes i pozvala se na član 111, koji u vanrednim okolnostima omogućava preduzimanje hitnih aktivnosti, došli smo na preko 900 litara u sekundi snabdijevanja vodom. Ko god se buni protiv toga, uzeo je pare. Niko ovo ne radi za džabe“, naglasio je Abazović.
Rekao je da će oni koji su uništavali prirodna bogatstva prije ili kasnije odgovarati i pred zakonom i pred Bogom, jer su time „uzimali budućnost našoj djeci i uništavali životnu sredinu“.
„Stojim na raspolaganju i nemojte mimo mene nikoga da tražite, ni procedure ni bilo šta. Ja se zovem Dritan Abazović i stojim na raspolaganju svim organima države Crne Gore zbog političke odluke koja je podrazumijevala konsenzus cijele Vlade da stanemo na kraj šljunkarskoj, šumarskoj i narkomafiji u Crnoj Gori“, naveo je lider Pokreta URA u podkastu.
Prijavu protiv potpredsjednice URA i bivše ministarke urbanizma, ekologije i prostornog planiranja Ane Novaković Đurović nazvao je pokušajem šljunkarske mafije da se vrati na scenu nakon što je, kako tvrdi, uništena tokom njegove Vlade.
„Neizmjerno sam ponosan na rezultate 43. Vlade, a posebno na to što je zadala izuzetno snažan, rekao bih smrtonosan udarac narkomafiji, koja se sada revitalizuje, kao i šljunkarskoj i šumarskoj mafiji. Što je nova Vlada Spajića odlučila da ne ide tim stopama, nego da im prepusti prostor da se razmahnu i kroz ove aktivnosti tužilaštva vrate na scenu, to je neka druga priča“, rekao je.
Imamo rješenje kako do uvećanja svih penzija
Ponovo je podržao protest penzionera zbog, kako je naveo, ponižavajućeg usklađivanja penzija od 1,78 eura, pozivajući ih da izvrše pritisak na poslanike u svojim sredinama kako bi se obezbijedio 41 glas u Skupštini za predlog URA.
Predlog podrazumijeva da se izmjenama zakona sve penzije odmah povećaju za 40 eura.
„Nije potrebno nikakvo dodatno zaduženje. Postoji novac u državnom budžetu da se penzije za 120.000 penzionera povećaju za 40 eura. Mnogo penzionera nas je kontaktiralo i reklo da ni 40 eura nije dovoljno. Slažemo se s tim, ali ono što su gospodin Konatar i naš pravni tim uspjeli da utvrde jeste da za tih 40 eura ne bi bile potrebne dodatne intervencije u postojećem budžetu“, pojasnio je Abazović.
Komentarišući navode iz PES-a da nema novca u Fondu PIO, rekao je da je to njihova odgovornost i da je fond svakog mjeseca u minusu oko 40 miliona eura, te da je dug na kraju 2025. godine iznosio preko 450 miliona eura.
„Spajićeva Vlada je omogućila da se gubici Fonda PIO finansiraju iz drugih izvora. I u ovom budžetu, uz zaduženje Crne Gore od preko dvije milijarde eura, predviđeno je tih 40 miliona eura koji se sa drugih pozicija prebacuju Fondu PIO, što je dovoljno da se penzije povećaju za 40 eura mjesečno. URA želi da taj novac, umjesto na službena putovanja, savjetnike, automobile i hirove, bude usmjeren penzionerima“, naznačio je Abazović.
EPCG da objasni enormne januarske račune za struju
Abazović je rekao da je veliki broj građana kontaktirao Pokret URA zbog visokih računa za struju u januaru, dodajući da je mnogima račun bio dva ili tri puta veći nego u decembru ili januaru prije godinu dana, iako su pojedini bili odsutni i po dvije sedmice za vrijeme odmora.
Pozvao je Elektroprivredu da objasni o čemu se radi i predložio podnošenje kolektivnog prigovora. Ukoliko je riječ o prevari, naveo je da iz EPCG treba jasno da kažu da su posegnuli u džep građana kako bi sanirali sopstvene greške.
„Važno je da se svi okupimo i utvrdimo šta se zapravo desilo. Ako su povećane određene stavke, neka kažu koje su to. Ako je sve isto kao prošle godine, neka objasne kako je moguće da su ljudi potrošili tri ili četiri puta više električne energije u istom periodu. Ne možemo dozvoliti da najveća kompanija svoje pogrešne poslovne poteze skriveno naplaćuje preko leđa građana Crne Gore“, istakao je Abazović.
Poručio je da građani moraju držati oči otvorene jer, kako je rekao, na svaku priliku gledaju da ih prevare ili oštete.
„Moramo se boriti za poštenu državu, za državu pomirenih, srećnih i bogatih ljudi. To nećemo postići ako nas vode neodgovorni pojedinci koji suprotno zakonu stavljaju ruku u džep građana.“, naveo je Abazović.
Na pitanje gledalaca da li će radnici drvoprerade dobiti obećanu naknadu, podsjetio je da su poslanici Pokreta URA pripremili zakon prema kojem bi ta naknada iznosila po 12.000 eura, ali da vladajuća većina to nije podržala. Najavio je da će URA ponovo inicirati usvajanje zakona o obeštećenju žrtava tranzicije.
Odgovarajući na pitanje problema kockarske zavisnosti, ocijenio je da je riječ o veoma ozbiljnom društvenom problemu u Crnoj Gori i podsjetio na predizborna obećanja pojedinaca iz sadašnje vlasti o zatvaranju kladionica, koja nijesu ispunjena.
„Taj ‘bonus dobrodošlice’ je način da vas privole i uvuku u sistem iz kojeg se teško izlazi. U dnevnom listu Vijesti objavljuje se feljton o zelenašenju u Crnoj Gori, koji radi novinarka Jelena Jovanović. Mnoge žrtve zelenašenja zapravo su žrtve kocke i zavisnosti. Mnogi su zbog toga upali u dugove i upropastili porodice. Ne kažem da su svi slučajevi takvi, ali ogroman broj jeste. Podržavam istraživačko novinarstvo na tu temu i razumijem apel građana, po tom pitanju sam na njihovoj strani“, zaključio je lider URA.
