Tokom boravka u Briselu premijer će imati priliku da, zajedno sa kolegama iz država članica NATO-a, kao i šefovima diplomatija država pozvanih da se pridruže Alijansi – Finske i Švedske, razgovara o brojnim pitanjima od značaja za evroatlantsko područje.
Imajući u vidu da se sastanak u Briselu održava 14 mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 9 mjeseci nakon Samita u Madridu, a tri mjeseca pred Samit u Viljnusu, učesnici će razgovarati i o daljim koracima po pitanju pružanja podrške Ukrajini, kao i pripremi odluka za donošenje na predstojećem Samitu.
Sastanak će svakako obilježiti rasprava o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu i implikacijama sukoba po savezničku bezbjednost. Osim tog aspekta, ministri vanjskih poslova će potvrditi opredjeljenje za pružanjem političke i praktične podrške Ukrajini, njenoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Na sastanku će biti riječi i o Sveobuhvatnom paketu podrške (CAP), kroz koji Alijansa obezbjeđuje nevojnu podršku Ukrajini.
Sastanak će biti prilika da predsjednik Vlade ponovi da je Crna Gora snažno opredijeljena da aktivno učestvuje u formulisanju i implementaciji savezničkih politika i odluka koje se donose sa ciljem zaštite evroatlantskog područja.
Ono što će svakako obilježiti ovu, 74. godišnjicu Alijanse, kao i sastanak, jeste pridruživanje Finske NATO-u, čime ova alijansa dobija 31. člana. Finska će, kao saveznik, značajno doprinijeti djelovanju Alijanse, i kreiranju bezbjednijeg evroatlantskog područja, a zvaničnoj ceremoniji će prisustvovati pristupanja Finske Alijansi.
Sastanak ministara vanjskih poslova je redovna platforma koja se održava najmanje dva puta godišnje. Na sastancima se procjenjuje rad NATO-a, uključujući i stepen implementacije odluka donesenih na najvišem nivou.
Aprilskom sastanku će, pored navedenih, prisustvovati i ministri Ukrajine, Japana, Australije, Novog Zelanda i Republike Koreje, kao i visoki predstavnik EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku.
