Potrošnja alkohola se povećala u svim zemljama svijeta: Crna Gora bila na 12. mjestu 2019. godine

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2019. godine Crna Gora je bila na 12. mjestu po količini popijenog alkohola po glavi stanovnika sa 12,24 litra (muškarci: 19.51, žene: 5.3) i to je najviša izmjerena potrošnja do sada. Prema podacima Istraživanja o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore koje je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore 2017. godine je količina čistog etil alkohola po glavi stanovnika kod osoba starijih od 15 godina popijena za godinu dana prosječno bila 10,3 litra, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje povodom Međunarodnog dana borbe protiv alkoholizma.

U Crnoj Gori je, kako dodaju iz Instituta, prema istom istraživanju, više od 60% stanovnika uzrasta od 15 do 64 godine starosti barem jedanput u posljednjih 12 mjeseci konzumiralo alkoholno piće, bez značajne razlike među polovima. Među mladim odraslim osobama (15 do 34 godine)  65,2% je navelo da je pilo akohol nekada u životu, dok je svaka druga osoba (54,2%) upotrebljavala alkohol u prethodnih godinu dana.

– Evropsko istraživanje o upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima u Crnoj Gori (ESPAD) koje je Institut za javno zdravlje Crne Gore sproveo 2019. godine među šesnaestogodišnjacima pokazalo je da većina (70%) ispitanika smatra da je alkohol u Crnoj Gori lako dostupan, uz jednaki udio dječaka i djevojčica. Najdostupnijim smatraju pivo, a odmah iza njega i vino. Oni uopšte ne shvataju opasnost korišćenja alkohola pa, kada je u pitanju percepcija rizika povezanog sa konzumacijom alkoholnih pića, svaki peti dječak i više nego svaka deseta djevojčica smatraju da ne nanose štetu ni sebi ni drugima ako svakog dana popiju po jedno ili dva pića, ističu iz Instituta.

Kako dodaju, više od trećine učenika (38%) prijavilo je upotrebu alkohola u dobi od 13 godina ili u mlađem uzrastu, a gotovo osam od deset (77%) učenika u Crnoj Gori konzumiralo je alkohol bar jednom do svoje 16. godine (81% dječaka i 74% djevojčica). 

– Jedan od dvadeset učenika doživio je pijanstvo u ranoj dobi, 13 godina ili mlađi, dok se svaki četvrti učenik bar jednom napio do svoje 16. godine. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da rizik od opijanja vikendom  (konzumiranje pet pića zaredom u jednoj prilici skoro svakog vikenda) svaki peti učenik smatra nepostojećim ili „blagim“, dodaju oni.

Iz instituta napominju da su najčešći razlozi za konzumaciju alkohola kod mladih u Crnoj Gori su pozitivna socijalna očekivanja.

– Skoro svaki četvrti učenik (23%) smatra da su proslave i žurke bolje uz alkohol koji im pomaže da se bolje provedu i druženja sa prijateljima čini zabavnijim.  Ovi podaci nam pokazuju da postoji znatno izražena potreba za implementacijom edukativnih i preventivnih programa o alkoholu kao najčešće korišćenoj legalnoj drogi mladih, ne samo u okviru obrazovnog sistema još od najranijih razreda, već i u okviru lokalnih zajednica, pa i šire, upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje.

Konzumacija alkohola povećala se u svim zemljama svijeta

– Na globalnom nivou, štetna upotreba alkohola jedan je od prioritetnih javnozdravstvenih izazova. Potrošnja alkohola po glavi stanovnika povećala se u gotovo svim zemljama svijeta, a posljedično se povećao i broj osoba koje pate od bolesti koje nastaju kao posljedica zloupotrebe alkohola. Prema poslednjim globalnim procjenama SZO, 283 miliona ljudi starijih od 15 godina živi sa poremećajima nastalim kao posledica štetne upotrebe alkohola, što čini 5,1% ukupne odrasle populacije. Zavisnost od alkohola, kao najteži oblik poremećaja, pogađa 2,6% odraslih osoba ili 144 miliona ljudi, navode iz Institutaa.

Kako dodaju, procijenjeno je da u svijetu 237 miliona muškaraca i 46 miliona žena pati od alkoholizma.

– Najviši broj je zabilježen u Evropi i Americi, a poremećaji uzrokovani konzumacijom alkohola češći su u razvijenim zemljama. Alkohol uzrokuje tri miliona smrti godišnje (5,3% od ukupnog broja) i gubitak 132,6 miliona (5,1% od ukupnog broja) godina izgubljenih zbog nesposobnosti (Disability Adjusted Life Years – DALY). U Evropi se procijenjuje da godišnje oko 1 milion osoba umre od posledica korišćenja alkohola što čini 10% svih uzroka smrtnosti (najviše njih se dešava u mladom životnom dobu). Konzumacija alkohola uzrokuje smrt i invalidnost relativno rano u životu, tvrde oni.

U starosnoj grupi od 20 do 39 godina, 13,5% ukupnih smrtnih slučajeva može se povezati sa upotrebom alkohola.

– Osim zdravstvenih posljedica, štetna upotreba alkohola uzrokuje značajne socijalne i ekonomske gubitke, kako po pojedinca tako i po društvo u cjelini. Svjetska zdravstvena organizacija je, na osnovu istraživanja, iznijela stav da ne postoji bezbjedno konzumiranje alkoholnih pića. Rizik po zdravlje osobe koja pije počinje od prve kapi bilo kog alkoholnog pića,dodaju iz Instituta.

Ukupna potrošnja alkohola po glavi stanovnika u svjetskoj populaciji starijoj od 15 godina porasla je sa 5,5 litara čistog alkohola u 2005. godini na 6,6 litra u 2019. godini.

– Najviši nivo konzumiranja alkohola po glavi stanovnika zabilježen je u zemljama Evropske regije SZO. I pored ovakvih podataka, uprkos dokazima o rizicima po zdravlje koje nosi, prognoze ukazuju na to da će globalna konzumacija alkohola u narednih deset godina još više porasti. Do 2025. godine očekuje se porast ukupne konzumacije alkohola po glavi stanovnika kod osoba starijih od 15 godina na 7,0 litara 2025. godine, osim ako se ne zaustave i preokrenu povećani trendovi potrošnje alkohola u pojedinim regijama, tvrde iz Instituta.

Najviše dokaza o djelotvornosti politika u oblasti redukcije štetne upotrebe alkohola, kako dodaju, potiče iz visoko razvijenih zemalja, shodno tome politiku i intervencije na ovom području je potrebno na adekvatan način prilagoditi lokalnom kontekstu.

– SZO je u nacrtu nove Globalne strategije za smanjenje štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja uključila novi cilj, a to je smanjenje štetne upotrebe alkohola za 20% do 2030. godine. Postavila je šest prioritetnih oblasti za djelovanje koje bi donijele najbolje rezultate: cjenovna politika koja uključuje poreze, ograničavanje dostupnosti alkohola, zabrana reklamiranja alkoholnih pića, dostupnost zdravstvenih informacija o štetnom uticaju alkohola na zdravlje, odgovor zdravstvenog sistema  i aktivnosti unutar zajednice, naglašavaju oni.