Ustav kao najviši pravni akt, kaže predsjednica Skupštine, ne predviđa ograničenja i obaveze Parlamenta u slučaju raspuštanja.
Tvrdi i daje evropska praksa da Skupština nastavlja da radi u punom kapacitetu sve do konstituisanja novog saziva.
„I sa te strane nema ograničenja da Paralament obavlja sve poslove sve do zasivanja novog saziva Skupštine već je preporuka da se Skupština skrupulozno ponaša u dijelu da ne bi trebalo da donosi neke posebno značajne akte recimo da je u pitanju donošenje novog budžeta. I ono što je vrlo važno treba napomenuti da Zakon o izboru odbornika i poslanika predviđa da mandat poslanika traje do konstituisanja Skupštine u novom sazivu“, kaže Đurović.
S druge strane, advokat Veselin Radulović ocjenjuje da Skupština nakon raspuštanja ne može da zasijeda u punom kapacitetu. On ne spori da mandat poslanika traje do novih izbora. Ocjenjuje, ipak, da ovaj saziv Parlamenta ne može da radi u punom kapacitetu nakon što je predsjednik ukazom raspustio Skupštinu.
„Tu se pojavjuje nešto što sam ja više puta govorio, a to je problem koji imamao zbog nedostatka zakona o Skupštini, kao što imamao problem sa Vladom zbog nedostatka zakona o Vladi. I Vlada koja je u tehničkom mandatu radi u punom kapacitetu evo i Skupština je krenula istim putem kao Vlada i to nije dobro. Bez obzira na nepostojanje tih zakona mislim da Skupština nije mogla da zasijeda i donosi odluke“, kaže Radulović.
S druge strane predsjednica Skupštine tvrdi da predsjednikov ukaz o raspuštanju Skupštine nije pravno valjan akt. Šef države je kaže prekršio Ustav kada nije dao mandat za sastav nove vlade, a Skupštinu je raspustio pozivajući se samo na član 92 stav 3 Ustava.
„Ali samo taj stav se ne može tumačiti nevezano za dva prethodna stava istog člana na koje se predsjednik države nije pozvao. Cijeneći ono što je i on sam rekao da neće primjenjivati izmjene i dopune Zakona o predsjedniku“, kaže Đurović.
To što se predsjednik pozvao samo na odredbe Ustava koje mu omogućavaju da raspusti Skupštinu, ali ne i uslove kada to može da učini nije sporno za advokata Radulovića. Upravo je tu mogućnost, kaže Radulović, parlamentrane većina dala prvom čovjeku države izglasavanjem izmjena Zakona o predsjedniku.
„I sada je malo apsurdno data ista parlamentarna većina koja je donijela izmjene Zakona o predsjedniku koje su, po mom mišljenju, neustavne optužuje predsjednka za kršenje Ustava. Mislim da u tom smislu nema govora o kršenju Ustava. Predsjednik je na politički vješt način iskoristio odredbe Zakona o predsjedniku iako se na njih nije pozvao“, zaključio je Radulović.
A da li će poslanici većine, kao što su najavili, inicirati pokretanje postupka pred Ustavnim sudom za utvrđivanje da li je šef države povrijedio Ustav raspuštanjem Skupštine, predsjednica Parlamenta nije mogla da saopšti. Kaže da postoji mogućnost da takav predlog bude na plenumu, ali zasad nije upućen u skupštinsku proceduru.
