Poslanik Bošnjačke stranke, Jasmin Ćorović, komentarisao je slučaj njegovog nekadašnjeg partijskog kolege, Adnana Muhovića, koji je juče saslušan u policiji zbog objave na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj je kritikovao način na koji je književno djelo “Gorski vijenac” predstavljeno učenicima u Rožajama. Ćorović je, između ostalog, kazao je sloboda govora zagarantovana Ustavom Crne Gore, kao i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Naglasio je da niko nema pravo da zbog slobode govora bude izložen institucionalnom pritisku.
Ćorović je u komentaru kazao da ovaj slučaj otvara ozbiljno pitanje granica slobode izražavanja i načina na koji državne institucije razumiju i štite jedno od temeljnih ljudskih prava, slobodu izražavanja.
„Sloboda izražavanja nije privilegija koju građanima dodjeljuju institucije, već ustavno i konvencijsko pravo koje su institucije dužne da štite.
Član 47 Ustava Crne Gore garantuje slobodu izražavanja, dok član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima štiti pravo svakoga, bez obzira slagali se mi sa tim ili ne da iznosi mišljenja, stavove i kritike, uključujući i one koji mogu biti neprijatni, polemični ili kritički prema određenim društvenim pojavama“, naveo je Ćorović.
Ističe da policija ima zakonska ovlašćenja da prikuplja obavještenja, ali da ta ovlašćenja nijesu neograničena.
„Član 259 Zakonika o krivičnom postupku propisuje uslove pod kojima se građani mogu pozivati, uz obavezu poštovanja njihove ličnosti i dostojanstva. Postupanje institucija mora biti zasnovano na konkretnom zakonskom osnovu, nužnosti i proporcionalnosti“, podvlači Ćorović.
Funkcioner BS-a je kazao da ne želi da vjeruje da se ovdje radi o institucionalnom ili političkom pritisku.
„Niko nema pravo da zbog slobode govora bude izložen institucionalnom pritisku. Granica slobode govora jeste tamo gdje počinje zakonom prepoznatljivo ugrožavanje prava drugih, a ne tamo gdje prestaje nečije slaganje sa iznesenim mišljenjem“, rekao je Ćorović.
Poručuje da se ne smije dozvoliti da se u Crnoj Gori uspostavi atmosfera u kojoj će građani prije nego što napišu svoje mišljenje razmišljati da li će zbog njega morati da idu u policiju.
„Demokratija podrazumijeva pravo na različito mišljenje, a obaveza institucija je da to pravo štite, čak i onda kada se sa iznesenim stavovima ne slažu“, zaključio je Ćorović u reagovanju.
