Poslanik Demokrata Momčilo Leković objavio je danas dokumenta koja, kako je istakao, pokazuju kako je zataškavana afera Telekom.
“Ili, preciznije, evo dokumenata koji otkrivaju kako je jedna od najvećih korupcionaških afera u istoriji Crne Gore, 2007. godine zaustavljena upravo tamo gdje je morala biti do kraja istražena, u samom vrhu državnog tužilaštva. Danas javnosti predstavljam tri dokumenta koji otvaraju ozbiljna pitanja o postupanju tadašnje vrhovne državne tužiteljke Vesne Medenice i načinu na koji je 2007. godine zaključeno da u spornim konsultantskim ugovorima nema elemenata krivičnog djela”, naveo je Leković.
Prvi dokument je akt od 27. septembra 2006. godine kojim Vesna Medenica upućuje zvanični zahtjev tadašnjem dekanu Ekonomskog fakulteta Vujici Lazoviću da formira stručni tim koji će ispitati konsultantske ugovore povezane sa privatizacijom Telekoma.
“Obratite pažnju šta Medenica izričito traži da se utvrdi: „Da li je ugovoreni posao izvršen” i „da li je u realizaciji posla bilo zloupotreba i od koga”. Dakle, pitanje nije bilo samo da li su ugovori potpisani, da li postoje fakture i da li je novac isplaćen. Pitanje je bilo da li je posao stvarno obavljen i da li je bilo zloupotreba”, istakao je.
Drugi važan dokument je nalaz stručne komisije.
“Vujica Lazović formira tročlani “stručni tim” koji dostavlja svoj nalaz. U tom nalazu komisija zaključuje da nijesu utvrđene zloupotrebe u proceduri zaključivanja ugovora i isplate novca. Ali na strani 13 tog istog nalaza stoji rečenica koju posebno izdvajam: „Komisija nije ulazila u pitanje celishodnosti zaključenih ugovora”. Komisija, dakle, nije ocjenjivala jesu li ti konsultantski ugovori uopšte bili poslovno potrebni i opravdani”, naglasio je.
A govori se, dodao je, o ugovorima na osnovu kojih su stranim kompanijama isplaćivani milioni eura.
“Zar upravo pitanje zašto su ti ugovori zaključeni i kome su usluge zaista bile potrebne nije moralo biti predmet ozbiljne provjere? Formalno uredan ugovor i uredno isplaćena faktura nijesu dokaz da iza posla ne stoji korupcija. Dakle, “stručni tim” je utvrdio da su konsultantski ugovori zaključeni uz odgovarajuća ovlašćenja i odobrenja i da je ugovorena cijena isplaćena”, naveo je.
Ali to, kazao je, nije bilo ključno pitanje.
“Ključno pitanje bilo je da li su konsultantske usluge zaista izvršene ili su ugovori služili kao paravan za isplatu mita? Drugim riječima, moguće je da ugovor bude formalno uredno zaključen, da novac bude uredno isplaćen, a da se iza takvog ugovora krije koruptivna transakcija. Upravo je to bila suština nalaza američkog SEC-a u aferi Telekom”, naglasio je poslanik Demokrata.
Kako je rekao, treći dokument je akt iz februara 2007. godine kojim Vesna Medenica, pozivajući se na nalaz komisije, ekspresno donosi zaključak da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.
“Nakon dobijanja nalaza stručnog tima, Medenica je zaključila predmet, a 1. februara 2007. obavijestila predsjednika upravnog odbora Magyar Telekoma da ne postoje elementi krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Kako je Vesna Medenica mogla smatrati ovaj nalaz dovoljnim da isključi postojanje krivičnog djela, ako komisija nije ispitivala ni ekonomsku opravdanost spornih ugovora”, upitao je.
Podsjeća da samo nekoliko godina kasnije američki SEC u zvaničnoj sudskoj dokumentaciji iznosi tvrdnje da su upravo ugovori Sigma i Rawleigh, koje je razmatrala crnogorska komisija, prikrivali stvarnu svrhu plaćanja, da nijesu imali legitimnu poslovnu svrhu i da su bili potkrijepljeni lažnim ili fabrikovanim dokazima o izvršenju usluga.
“Upravo ono što crnogorska komisija nije ocjenjivala, poslovnu svrhu ugovora, američki organi kasnije su označili kao jedno od ključnih problema. Da li je “stručni tim” bio angažovan da pomogne tužilaštvu da otkrije istinu ili je njegov nalaz poslužio kao formalno opravdanje za zatvaranje predmeta”, pitao je Leković.
Kako je kazao, zanimljivo je da je upravo Vesna Medenica 30. novembra 2006. godine, i to dok je predmet Telekom još bio u radu, u Skupštini Crne Gore izjavila: „Srećna sam što sam prijatelj Ane Kolarević, žao mi je što se češće ne viđamo”.
“Milo Đukanović je, takođe, više puta isticao da je sa Medenicom dugogodišnji prijatelj. Ali posebnu pažnju u ovom slučaju zaslužuje i Vujica Lazović, kojem je Medenica povjerila formiranje “stručnog tima”, a koji je kasnije, kao visoki državni funkcioner, javno promovisao poslovanje i usluge upravo Crnogorskog Telekoma i gotovo postao njegov državni PR”, istakao je Leković.
Prema njegovim riječima, Lazović se u tom slučaju nalazio u očiglednom konfliktu interesa.
“On je oko četiri mjeseca nakon što je vrhovna državna tužiteljka dobila zahtjev KHOV-a, tokom vještačenja njegovog „stručnog tima”, postao potpredsjednik Vlade za ekonomske odnose. Lazovića su 5. aprila 2007. izabrali i za predsjednika Savjeta za privatizaciju”, dodao je.
Vujica Lazović je, istakao je on, ispred Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, od 2010. sklapao višemilionske jednogodišnje ugovore upravo sa Telekomom za nabavku usluga zakupa telekomunikacionih linkova za prenos podataka na bazi internet protokola.
“Postupak koji se danas vodi u aferi Telekom veliki je test za crnogorsko pravosuđe. Ali taj test neće biti potpun ako se ne ispita i postupanje onih koji su prije gotovo dvadeset godina imali zakonsku obavezu da istraže sumnjive milionske isplate”, ukazao je Leković.
Zato je, naglasio je, potrebno i da nadležno tužilaštvo preispita postupanje Vesne Medenice i Vujice Lazovića i razloge zbog kojih je nalaz komisije prihvaćen kao dovoljan za zaključak da nema elemenata krivičnog djela.
“Potrebno je utvrditi šta je tadašnjem tužilaštvu bilo poznato, koji su dokazi pribavljeni, koje su provjere sprovedene i da li je bilo svjesnog zanemarivanja činjenica koje su ukazivale na korupciju. Ako se dokaže da je neko svjesno prikrivao korupciju, onda i za to mora postojati odgovornost”, poručuje Leković.
