Poseban akcenat je na kontroli imovine u Srbiji, jer, kako građani, tako i funkcioneri vole nekretnine u toj državi, a u našem fokusu će sigurno najviše biti Beograd na vodi, krug dvojke, Kopaonik i Zlatibor, kaže Miljanić
Ministarstvo pravde uskoro će završiti sve potrebne procedure i proslijediti Skupštini na ratifikaciju međunarodni sporazum kojim treba da se operacionalizuje i zaživi program kontrole imovine javnih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, kazao je „Danu“ ministar bez portfelja u tehničkom mandatu i potpredsjednik Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Zoran Miljanić. On ističe da sporazum treba do omogući regionalnu saradnju u kojoj će države razmjenjivati podatke o imovini funkcionera, a za Crnu Goru je najinteresantnija Srbija koja je prepoznata kao jedna od omiljenih destinacija za sticanje nekretnina.
– Poseban akcenat je na kontroli imovine u Srbiji, jer, kako građani, tako i funkcioneri vole nekretnine u toj državi, a u našem fokusu će sigurno najviše biti Beograd na vodi, krug dvojke, Dedinje, Kopaonik i Zlatibor, ali i druge lokacije, mada se ovi elitni djelovi izdvajaju. Naravno, kontrilisaće se i potencijalna imovina u Sjevernoj Makedoniji, ali ipak računamo da će u fokusu biti Srbija – kaže Miljanić.
”ZORAN MILJANIĆ ZA „DAN“ KAŽE DA JE SPORAZUM SA SRBIJOM I SJEVERNOM MAKEDONIJOM SAMO POČETAK, TE DA JE PLAN DA SE U NAREDNOM PERIODU OBUHVATE I DRUGE DRŽAVE, PRIJE SVEGA U REGIONU, ODNOSNO ALBANIJA, HRVATSKA I BOSNA I HERCEGOVINA
Podsjetimo na Međunarodni sporazum o razmjeni podataka u svrhu provjere izjava o imovini, potpisan je 19. marta 2021. godine u Beogradu, od strane ministara nadležnih za poslove pravosuđa Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije. Primjena još nije počela, a na jednom radnom sastanku koji su u decembru 2022. organizovali Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI) u saradnji sa Agencijom za sprečavanje korupcije (ASK), a uz podršku Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) i Agencije za razvoj Austrije (ADA), ocijenjeno je da će implementacija sporazuma ojačati saradnju u pogledu otkrivanja imovine javnih funkcionera na regionalnom i međunarodnom nivou. Tada je ocijenjeno da je potreban dalji rad na integraciji i operacionalizaciji sporazuma. Govoreći o međunarodnom sporazumu, Ingve Engstrom, šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, poručio je ranije da je neophodno da vlasti triju država potpisnica transponuju ugovor u nacionalna zakonodavstva i predvide konkretna pravila za sprovođenje i proceduralne postavke, kako bi se omogućila njegova primjena.
Stanovi pitanje za Skupštinu i SDT
Odgovarajući na pitanje o podjeli stanova i stambenih kredita funkcionerima, Miljanić kaže da je Vlada odradila svoj posao i da su sada na potezu Skupština i Specijalno državno tužilaštvo.
– Skupština treba da skine imunitet grupi poslanika protiv kojih je podnijeta prijava, a dalji postupak treba da vodi Specijalno državno tužilaštvo. Što se tiče Vlade, taj posao je kod nas zaokružen – rekao je Miljanić.
Podsjetimo, stambene komisije Vlade Crne Gore su od 2016. do završetka 2020. godine, dok je na njenom čelu bio Duško Marković (DPS), samo preko povoljnih stambenih kredita državnim funkcionerima i službenicima podijelile 5.971.000 eura. To proizilazi iz četiri spiska na kojima se nalaze 433 imena, a koje je objavila Vlada u tehničkom mandatu, na čijem je čelu Dritan Abazović, u periodu od 21. oktobra do sredine novembra. Ti spiskovi su sastavni dio krivične prijave kojom se bavi Specijalno državno tužilaštvo. Abazović je na konferenciji za medije 21. oktobra prošle godine najavio spisak sa 500 imena lica kojima su dijeljeni krediti ili stanovi, a tog dana objavljeno je ukupno 113 imena, a za koja je podijeljeno čak 3.438.000 eura. Dopunjeni spisak dobili smo 15. novembra, sa dodatnih 19 imena kojima je Vlada podijelila 243.000 eura, a 16. novembra objelodanjeno je još 191 imena lica kojima je po ovom osnovu podijeljeno 1.375.000 eura. Na spisku koji je objavljen 18. novembra nalazi se još 110 imena javnih funkcionera i državnih službenika kojima je Vlada podijelila 915.000 eura.
Zoran Miljanić za „Dan“ kaže da je sporazum sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom samo početak, te da je plan da se u narednom periodu obuhvate i druge države, prije svega u regionu, odnosno Albaniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
– Dvije države su uzete za početak i naravno da je plan da se krug širi, to je proces koji ide i koji će trajati. Naravno da će nam biti interesantno da se radi i na sporazumima sa nekim drugim državama iz Evrope, na primjer Švajcarskom. Sada je najbitnije da se završi ratifikacija u Skupštini, a to će biti urađeno nakon predloga Ministarstva pravde. Od ministra pravde imamo informaciju da je proces pri kraju i da možemo u narednih par nedjelja i očekivati da se odradi procedura u parlamentu, kako bi se započelo sa punom implementacijom sporazuma – kazao je Miljanić za „Dan“.
On ističe da će se Savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou sastati uskoro i da na dnevnom redu očekuje pitanje eksploatacije šuma, odnosno bavljenje „šumarskom mafijom, ali i farmaceutskom“.
– Što se tiče šuma, mislim da tu ne moramo davati neka velika objašnjenja zašto to pitanje pokrećemo, jer je situacija u toj oblasti zabrinjavajuća. Što se tiče „farmaceutske mafije“, mislimo da se tu mora odraditi jedan ozbiljan posao, jer postoje sumnje da se usljed monopolskih pozicija mnogi ljekovi u Crnoj Gori prodaju po cijenama koje su daleko više nego što je slučaj u regionu – ocjenjuje Miljanić.
