Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije.
Kako navode u saopštenju iz Kabineta predjednika, nije sporno da sudije i tužioci treba da budu adekvatno plaćeni za odgovornost, složenost i značaj poslova koje obavljaju, a snažno, profesionalno i nezavisno pravosuđe jedan je od temelja pravne države i evropskog puta Crne Gore, ali je problem način na koji je to pitanje uređeno.
„Usvojeni zakon otvara ozbiljno pitanje pravičnosti, prije svega unutar samog pravosuđa. Ako je cilj bio da se popravi položaj sudija i tužilaca sa nižim zaradama i velikim opterećenjem, opravdano je pitati zašto povećanje nije snažnije usmjereno upravo prema njima, već najveći rast u nominalnom iznosu ostvaruju oni koji se već nalaze na najvišim pravosudnim funkcijama. Pitanje pravičnosti postoji i u odnosu na druge zaposlene u javnom sektoru. Zakonom se za nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija uspostavlja poseban sistem obračuna zarada, drugačiji od onoga koji važi za desetine hiljada drugih ljudi čije se plate takođe finansiraju iz državnog budžeta. Država može različito vrednovati odgovornost, složenost i prirodu različitih poslova. Ali kada za jednu kategoriju uvodi posebna i povoljnija pravila, mora jasno i uvjerljivo objasniti kriterijume na kojima takva odluka počiva“, navode u obrazloženju odluke.
Naglašavaju da iz istog budžeta zaradu prima i sudija koji donosi presudu, i medicinska sestra koja brine o pacijentu, i učiteljica kojoj povjeravamo obrazovanje djece, i policajac i vatrogasac od kojih očekujemo da štite bezbjednost građana.
„Zato ovo nije pitanje ko zaslužuje veću zaradu. Pitanje je po kojim kriterijumima država vrednuje rad i odgovornost ljudi koje plaća iz zajedničkog budžeta i da li su ti kriterijumi pravični. Na ozbiljne nedostatke predloženih rješenja ukazalo je i Ministarstvo finansija. Ministarstvo je osporilo više odredaba, ukazalo na dodatne troškove koji nijesu bili predviđeni srednjoročnim budžetskim okvirom, kod pojedinih rješenja otvorilo pitanje ustavnog načela jednakosti i tražilo dodatno usklađivanje Predloga zakona. Te primjedbe zaslužuju ozbiljan odgovor prije nego što ovakav sistem postane trajno zakonsko rješenje. Nezavisno pravosuđe ne gradi se samo kroz materijalni položaj njegovih nosilaca. Ono počiva na integritetu, profesionalnosti, odgovornosti, dosljednoj primjeni zakona i institucijama otpornim na političke i druge nedozvoljene uticaje“, ističu u saopštenju.
Adekvatne zarade, dodaju, jesu važan dio uslova u kojima sudije i tužioci rade. Pitanje zarada, međutim, ne može zamijeniti raspravu o efikasnosti pravosuđa, odgovornosti i povjerenju građana u institucije.
Građanin koji godinama čeka sudsku odluku ima pravo da očekuje pravdu u razumnom roku. Ima pravo na profesionalno i nepristrasno postupanje i na institucije kojima može da vjeruje.
Crnoj Gori je, poručuju, potrebno snažno i dobro plaćeno pravosuđe. Potrebna joj je i pravična država u kojoj pravila počivaju na jasnim kriterijumima i u kojoj se odluke o javnom novcu mogu uvjerljivo objasniti svakom građaninu.
„Zato je predsjednik Milatović vratio Zakon Skupštini na ponovno odlučivanje, kako bi se pronašlo pravednije rješenje za pravosuđe i druge zaposlene u javnom sektoru. Snažno pravosuđe i pravična država jednako su važni za Crnu Goru“, zaključuju u Kabinetu predsjednika.
