Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju Preobraženje Gospodnje.
Praznik je posvećen trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost.
Praznik prati niz crkvenih i narodnih običaja – od osjveštavanja grožđa i posne trpeze do vjerovanja da se sa Preobraženjem mijenjaju priroda i vrijeme.
Preobraženje je posvećeno Hristovom preobraženju na gori Tavor, kada je najavljeno stradanje i slava Sina Božijeg. Jednoga dana, treće godine propovedi na zemlji, Isus radi molitve povede apostole Petra, Jakova i Jovana na goru Tavor.
Dok se molio, njegovo lice se izmijeni i zasija kao sunce, a odjeća postade sjajna i bijela kao snijeg, kaže Biblija. Tako se on preobrazi pred njima, čime se prvi put božanska priroda Isusova učinila vidljivom.
Na ikoni Preobraženja predstavljen je Isus Hristos na gori u bijeloj odjeći, okružen svjetlošću, sa Ilijom i Mojsijem. Dok ih blagosilja, iz njega se širi svjetlost. Na desnom vrhu stoji Mojsije i drži tablice Zakona, na lijevom prorok Ilija. Ispod planine leže trojica učenika, Petar, Jakov i Jovan.
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Vjeruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju „Božja vrata“ na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje.
Posna trpeza i osvještavanje grožđa
Preobraženje uvijek pada u vrijeme Gospojinskog posta. Zato je praznična trpeza uvijek posna, obogaćena ribom i vinom.
U crkvama, na kraju svetih liturgija, osvještava se grožđe i dijeli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, a u krajevima gdje nema grožđa, drugo voće.
Prema narodnom predanju, počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen. U pravoslavlju se ubraja u 12 velikih Hristovih praznika.
Vezivanje konca i želje
U nekim krajevima postojao je običaj da žene uoči Preobraženja vežu crveni ili bijeli konac oko ruke i zamisle želju. Vjerovalo se da će se želja ispuniti ako se konac tokom dana ne prekine.
Ovaj običaj pripada narodnoj tradiciji i vjerovanjima koja su se prenosila s koljena na koljeno.
Poslednji dan za kupanje u rekama
Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina.
U narodu se slavi Preobraženje kao prelaz iz ljetnjeg u zimski period, kad vazduh i voda postaju hladniji, lišće počinje da žuti i sve u prirodi što je do tada bujalo, polako vene.
Već oko Preobraženja prolaze nesnosne vrućine i vrijeme postaje hladnije, naročito noću. Zbog te promjene u prirodi nastala je u narodu izreka: „Preobraženje je, preobražava se i gora i voda“.
Takođe se nekad vjerovalo da je Preobraženje poslednji dan za kupanje u rjekama.
Šta sve ne bi trebalo da se radi
Prema narodnom vjerovanju, Preobraženje treba provesti u miru i slozi, bez svađe, ružnih riječi i teških poslova.
Vjerovalo se da na ovaj dan ne treba spavati tokom dana, jer će onaj ko odspava biti dremljiv tokom cijele godine. Takođe, nije dobro ni plakati, jer se vjerovalo da će čovjek plakati tokom cijele godine, kao ni cio dan provesti u kafani, kako mu to ne bi prešlo u naviku i kako ne bi postao rasipnik.
Dan za ličnu promjenu
Preobraženje se, prema narodnom vjerovanju, smatra i pogodnim danom za ličnu promjenu. Vjerovalo se da treba započeti nešto što čovek već dugo želi, a za šta do tada nije nalazio vremena, sa nadom da će mu ta promjena donijeti dobro u životu.
S druge strane, ono što se preporučuje jeste da se tog dana prvi put proba grožđe – kao simbol blagoslova i novog početka.
Narodna verovanja o vremenu i ljetini
Za Preobraženje su vezana i različita narodna vjerovanja o vremenu i ljetini. Vjeruje se da ako je na Preobraženje lijepo vrijeme, naredne godine neće biti dobra ljetina. Ako je dan oblačan ili kišovit – očekuje se plodna godina.
