Dogovor vlasti i dijela opozicije o ustavnim reformama ponovo je otvorio raspravu o statusu srpskog jezika u Crnoj Gori. Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević kaže da je srpski jezik neopravdano izostavljen iz najavljenih ustavnih dopuna i najavljuje nastavak političke borbe za njegov službeni status, prenosi RTS.
Poslije višemjesečne političke blokade, vlast i dio opozicije u Crnoj Gori – uz posredovanje Evropske unije – postigli su dogovor oko ustavnih reformi neophodnih za napredak ka EU. Izostavljanje inicijative da srpski jezik dobije status službenog ponovo je otvorilo i pitanje identitetsko-političkih sporova u Podgorici.
Knežević kaže da je postignuti dogovor rezultat političkog kompromisa i da je “ponovo zanemario interese srpskog naroda”.
“Propustili smo veliku priliku da srpski jezik, nakon popisa stanovništva, normiramo kao službeni – ravnopravan sa crnogorskim, koji je u ovom trenutku manjinski. To nije samo pitanje prava Srba, već ravnopravnosti svih građana Crne Gore”, ističe Knežević.
Govoreći o odluci da njegova stranka početkom godine napusti izvršnu vlast, napominje da je tim potezom željela da ukaže na nedostatak političke volje da se otvore pitanja koja se tiču položaja srpskog naroda.
“Da su srpski ministri i poslanici poručili da nema ustavnih promjena bez srpskog jezika, premijer (Crne Gore Milojko Spajić) ne bi mogao da uđe u ovaj proces. Umjesto toga, prihvaćeno je da se o najvažnijim identitetskim pitanjima ponovo ne razgovara”, poručuje lider Demokratske narodne partije.
Knežević navodi da DNP nije tražila izmjenu ustava koja bi podrazumijevala referendum, već dopunu kojom bi srpski jezik, uz crnogorski, dobio status službenog. Pojašnjava da je to bilo moguće obezbijediti dvotrećinskom većinom u parlamentu, ali da za takav dogovor nije bilo političke volje.
“Kada smo tražili razgovor o srpskom jeziku, rečeno nam je da to nije pitanje za vladu, već za parlament. Dvadeset dana kasnije, upravo je vlada pokrenula ustavne promjene koje se tiču pravosuđa. Zato smatram da je iznevjerena izborna volja građana koji su nas podržali”, podvlači on.
Najavljuje da njegova stranka neće podržati predložene ustavne izmjene i da će nastaviti institucionalnu borbu za pitanja koja smatra ključnim za srpski narod u Crnoj Gori, uključujući status srpskog jezika, državljanstvo, zastavu i himnu.
“Bićemo jedina stranka koja neće glasati za ove ustavne promjene jer u njima nema srpskog jezika. Nastavićemo institucionalni pritisak, a poslije izbora 2027. godine, ako budemo u prilici da učestvujemo u formiranju vlasti, to će biti jedan od naših ključnih uslova”, zaključuje Knežević.
Knežević odgovara da se ograničenja ne odnose samo na pojedine novinare, već i na medije iz Srbije, što, prema njegovim riječima, dodatno opterećuje odnose dvije države.
“Takve mjere nijesu novost, jer su i ranije srpskim državljanima, intelektualcima i javnim ličnostima zabranjivani ulazak ili javni nastupi. Zbog toga smatram da je Crna Gora postala jedan od instrumenata hibridnog rata protiv Srbije”, kaže Knežević.
