Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da se snaga institucija ne ogleda u njihovom funkcionisanju u stabilnim okolnostima, već u sposobnosti da sačuvaju nezavisnost, zakonitost i integritet u vremenima najvećih izazova.
Govoreći na Konferenciji Mreže predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije u Limasolu, Pavličić je istakla da je iskustvo Crne Gore pokazalo da je vladavina prava proces koji zahtijeva kontinuiranu institucionalnu posvećenost i poštovanje ustavnih nadležnosti svih grana vlasti.
„Institucije se ne mjere sposobnošću da funkcionišu kada je sve stabilno, već sposobnošću da sačuvaju nezavisnost, zakonitost, integritet i jačaju povjerenje javnosti upravo onda kada su izložene najvećim iskušenjima“, kazala je Pavličić.
Na panelu posvećenom iskustvima država koje su se suočavale sa demokratskim nazadovanjem i slabljenjem vladavine prava, predsjednica Vrhovnog suda predstavila je izazove sa kojima se suočavao crnogorski pravosudni sistem.
Među ključnim problemima navela je slabljenje institucionalnog povjerenja, dugotrajne blokade institucija, kašnjenja u imenovanjima na važnim pravosudnim funkcijama, nedostatak sudijskog kadra, kao i postupke za korupciju protiv nekadašnjih visokih pravosudnih i državnih funkcionera.
„Upravo u takvim okolnostima potvrđuje se snaga nezavisnog i otpornog pravosuđa, sposobnog da djeluje nepristrasno i dosljedno bez obzira na političke i društvene podjele i intenzivnu pažnju javnosti“, naglasila je Pavličić.
Govoreći o povjerenju građana u sudstvo, ona je ocijenila da se ono ne može vratiti samo reformama na papiru.
„Povjerenje građana ne može se obnoviti deklarativnim porukama niti isključivo normativnim reformama, već dosljednom primjenom prava i dokazivanjem da su svi jednaki pred zakonom“, poručila je predsjednica Vrhovnog suda.
Ona je podsjetila da najnoviji rezultati istraživanja Evropske komisije „Standard Eurobarometar 105“ pokazuju rast povjerenja građana Crne Gore u nacionalni sudski sistem.
Pavličić je istakla i da formalne ustavne i zakonske garancije nijesu dovoljne same po sebi, već da se stvarna nezavisnost pravosuđa ogleda u profesionalnom integritetu sudija, institucionalnoj kulturi i spremnosti sudova da odlučuju isključivo na osnovu prava.
„Vladavina prava ne može se posmatrati kao projekat sa unaprijed određenim završetkom, već kao trajna obaveza svih institucija, a naročito sudova, čija je dužnost da svakodnevno potvrđuju vrijednosti na kojima počiva demokratsko društvo“, zaključila je Pavličić.
Na konferenciji je posebna pažnja bila posvećena primjeni evropskog Akta o digitalnim uslugama (DSA), uz fokus na zaštitu prava građana u digitalnom prostoru, borbu protiv govora mržnje i nezakonitih sadržaja na internetu, kao i uspostavljanje ravnoteže između slobode izražavanja i zaštite osnovnih prava.
Skup u Limasolu okupio je predsjednike najviših sudova evropskih država radi razmjene iskustava i jačanja saradnje u oblastima nezavisnosti sudstva, vladavine prava i povjerenja građana u pravosudne institucije.
