Na dvodnevnoj konferenciji „Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija“, koja je u okviru Festivala vjetra, ove godine održana u Tivtu i Kotoru saopšteno je da je jedna od preporuka UNESCO da kruzeri ubuduće ne prolaze kroz tjesnac Verige, već da se sidre u tivatskom i hercegnovskom dijelu zaliva.
Profesor Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore Stevan Kordić, koji je član Nacionalne komisije za UNESCO, podsjetio je da je međunarodni Savjet za spomenike i područje u izvještaju iz februara 2025. kruzere prepoznao kao jedan od značajnijih faktora pritiska na zaštićeno područje Kotora, kako zbog zagađenja, tako i zbog velikog broja posjetilaca koji tim plovilima stižu u drevni grad u Boki.
Uz limitiranje broja brodova za kružna putovanja preporučili su i promjenu sidrišta.
„Ono što je taj izvještaj preporučio jeste da se, dakle, kruzerima ne dozvoli prolazak kroz Verige. Preporučuje se da ta sidrišta budu u tivatskom i hercegnovskom dijelu zaliva koji, dakle, nije najuža zona, core zona koja je zaštićena pod UNESCO-om, to je buffer zona. Takva preporuka svakako može izgledati kao drastična, jer sprovesti je nije lako, jer prosto podrazumijeva cijeli niz preduslova da biste mogli tako nešto da sprovedete“, kazao je Kordić.
U akvatoriju drevnog grada Boke ove godine uploviće 566 brodova, 17 procenata više nego 2025., rekao je direktor Luke Kotor Ljubo Radović.
Naglašava da poštuju sva zakonom definisana pravila i odgovorno upravljaju resursima. Kao rođenom Kotoraninu kaže, takođe mu je prioritet dobrobit tog grada i morskog ekosistema. U kruzing industriji, ističe Radović, rezervacije se zaključuju godinama unaprijed i zato je za svaku promjenu neophodno ozbiljno planiranje.
„Mi smo sljedeću godinu skoro svu zaključili. Mi smo onu narednu 2028. u velikoj mjeri zaključili i ako želimo da radimo bilo kakve izmjene, poštujući ono što su načela ove industrije, a to je najava promjena dugoročno, onda moramo da djelujemo brzo i da djelujemo odgovorno. Mislim da čak i kolege koji rade u Institutu za biologiju mora nisu više vezani za tu instituciju od mene, jer sam se rodio u kuću prekoputa. Naučio sam da plivam na prvu pontu. Moj otac pokojni je sadio one borove koji su u tom dvorištu, tako da je to senzibilitet koji dijelimo zajedno ovdje sa mojim dragim prijateljem Brunom koji je predsjednik Udruženja ribara jer smo se zajedno podizali i plivali u istom ambijentu, tako da ono što mi kao luka radimo je privredna djelatnost, jer nam je to profesionalna obaveza, ali naravno, to mora da bude u duhu održivosti i onoga što daje dugoročno rješenje za život ovoga grada“, poručuje Radović.
Preporuke UNESCO-a ozbiljno su shvatili u drevnom Dubrovniku i u okviru projekta nazvanog Respect the City limitirali broj kruzera i putnika, istakao je predstavnik Dubrovačke lučke uprave Dario Barbarić.
„Tada smo definirali da Luka Dubrovnik može primiti dva kruzera istovremeno, odnosno četiri hiljade putnika i da smanjimo pritisak na vršne mjesece u sezoni. To su šesti, sedmi i osmi mjesec kada smo sa nekakvih osamdeset i više pristajanja spustili to na nekakvih pedeset i nešto po mjesecu, a povećavamo pred i post sezonu. Upravo ovo što je moj dragi kolega Ljubo rekao, znači unaprijed se u cruising industriji rezerviraju brodovi i dolasci. Brodarske kompanije dvije godine unaprijed moraju imati potvrđen vez kako bi mogli organizovati izletnički program unutar same destinacije, rezervacije smještaja na brodu i tako dalje. Tako da nismo mi ti koji možemo na neki način zbog naših politika zaustavljati taj proces u našoj destinaciji na održiv način i tako planiramo i ubuduće“, kazao je Brabarić.
Jedna od poruka sa panela je da dugoročno održivost mora imati prednost nad kratkoročnim ekonomskim benefitima, samo da se ne ostvari u Crnoj Gori, nažalost, na brojnim primjerima potvrđeno pravilo da kada se sučele različiti interesi obično strada životna sredina.
