Poslanici Skupštine Crne Gore na sjednici zakazanoj za 7. april raspravljaće o Predlogu zakona o dopunama Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti, kojim Demokratska narodna partija (DNP) traži da se trobojka normira kao narodna zastava.
Podršku ovoj inicijativi već su najavile Nova srpska demokratija (NSD) i Socijalistička narodna partija (SNP), dok će ishod glasanja u velikoj mjeri zavisiti od stava Pokreta Evropa sad (PES), čije opredjeljenje ostaje neizvjesno.
Predlog zakona u skupštinsku proceduru uputio je lider DNP-a Milan Knežević još 2. februara, a kako je saopštio na konferenciji za novinare, cilj je da se uz državnu zastavu normira i narodna, istorijska zastava, koja bi mogla biti istaknuta na institucijama, javnim ustanovama, kao i prilikom svečanosti i dana žalosti.
– Predložili smo da se na dnevni red sjednice 7. aprila uvrsti ova tačka kako bismo vodili argumentovanu raspravu. Očekujem da će i kolege iz parlamentarne većine i opozicije podržati da se o ovome razgovara, a onda i da se izjasne – kazao je Knežević.
On je poručio da ova inicijativa nije usmjerena na podjele, već, kako je naveo, na „pomirenje i stabilizaciju Crne Gore“, izražavajući očekivanje da će dobiti podršku i međunarodnih partnera.
Političku težinu ovom predlogu daje činjenica da su dvije stranke iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ već najavile podršku. Portparol NSD-a Marko Miličić saopštio je da će ta partija glasati za predlog DNP-a, podsjećajući da se NSD godinama zalaže za pitanja srpskog jezika, državljanstva, teksta himne i trobojke.
– Naša stranka nije repa bez korijena. Ove inicijative pokretali smo više puta od usvajanja Ustava 2007. godine. Danas, u Crnoj Gori koja nije više antisrpska, vjerujemo da uz pažljivo djelovanje i traženje saveznika možemo realizovati te ciljeve – kazao je Miličić.
Podršku je najavio i SNP. Poslanik te partije Bogdan Božović poručio je da je uvođenje trobojke kao narodne zastave pitanje poštovanja istorije, tradicije i identiteta države.
– Trobojka nije novitet, već simbol duboko ukorijenjen u istorijskom pamćenju Crne Gore. Crvena, plava i bijela kao narodne boje normirane su još Ustavom iz 1905. godine i zato zaslužuju jasno mjesto u pravnom sistemu – kazao je Božović.
Ipak, iako postoji jasna podrška dijela parlamentarne većine, pitanje koje dominira političkom scenom jeste stav Pokreta Evropa sad, koji bi mogao biti presudan za konačan ishod glasanja.
Upravo zbog toga predstojeća sjednica Skupštine dobija širi politički značaj od samog zakonskog predloga. Glasanje o trobojci moglo bi postati test odnosa unutar parlamentarne većine, ali i pokazatelj budućeg funkcionisanja koalicije.
Todorović: Nije repa nego principi
Na moguće odbijanje inicijative od strane PES-a direktno je ukazala portparolka DNP-a Jovana Todorović, koja je nakon podrške NSD-a postavila javno pitanje političkog opredjeljenja te stranke u odnosu na koalicione partnere iz PES-a.
– Nismo ni sumnjali da će nas podržati naša braća iz NSD-a, ali pitanje je šta će uraditi ako njihova braća iz PES-a budu glasala protiv. Da li će nastaviti da podržavaju Milojka Spajića ili će mu otkazati podršku – upitala je Todorović.
U drugoj reakciji, ona je poručila da rasprava ne treba da se svodi na političku „genealogiju“, već na suštinu.
– Nije riječ o repi nego o principima. Kada su u pitanju identitetske teme, mnogo je važnije kako se ko za njih zalaže nego ko je i kada osnovan – kazala je Todorović, dodajući da je cilj da se dobiju jasni odgovori od svih partnera u vlasti.
Sam Knežević je na konferenciji poručio da će nakon 7. aprila i izjašnjavanja poslanika DNP zauzeti stav o daljem političkom djelovanju, ukazujući na specifičnost trenutne situacije u kojoj, kako je naveo, „jedan dio koalicije učestvuje u vlasti, a drugi djeluje opoziciono“.
– Ovo glasanje će pokazati gdje se ko nalazi kada su u pitanju identitetske teme – poručio je lider DNP-a.
Dodatnu dimenziju daje i činjenica da je za usvajanje ovog zakonskog rješenja potrebna prosta većina od 41 poslanika, što znači da ishod nije unaprijed izvjestan i da će svaki glas imati značaj.
Zbog toga će 7. april, pored rasprave o jednom od najosjetljivijih identitetskih pitanja u savremenoj Crnoj Gori, ujedno biti i dan kada će se jasno vidjeti da li parlamentarna većina funkcioniše kao kompaktna politička cjelina ili kao savez različitih interesa čije se granice tek povlače.
