Hiljade najugroženijih građana Crne Gore – onkoloških pacijenata, teško oboljelih, djece sa invaliditetom i autizmom i brojni drugi – već mjesecima čekaju odluku socijalno-ljekarskih komisija kojim bi trebalo da im se priznaju prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite.
Uprkos višemjesečnom zastoju u radu ovih tijela i otvorenom kršenju Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim su direktno pogođeni oni kojima je podrška države najurgentnije potreba, iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije ne odgovaraju na pitanja „Danu“ o razlozima zašto građani čekaju na odluke o svojim pravima i kako se došlo u trenutnu situaciju.
Resorni ministar Damir Gutić juče je u Skupštini saopštio da bi ove komisije trebalo da počnu sa radom tokom aprila.
– Nadam se da ćemo u kratkom periodu dovesti do toga da svi zahtjevi budu razmatrani u razumnom roku. Prvostepene socijalno-ljekarske komisije su tokom prošle godine funkcionisale tako što je sedam komisija dva puta mjesečno rješavalo zehtjeve za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, tuđu njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena – rekao je Gutić.
Iako iz ministarstva do danas nisu odgovorili na naša pitanja poslata 24. marta, resorni ministar Damir Gutić će o ovoj temi morati da govori pred poslanicima. Naime, Odbor za zdravstvo, rad i socijalnoi staranje juče je usvojio inicijativu poslanika Borisa Mugoše (Socijaldemokrate) za saslušanjem Gutića oko problematike u vezi sa radom socijalno-ljekarskih komisija.
Mugoša je na jučerašnjoj sjednici tog odbora kazao da je evidentan problem u funkcionisanju socijalno-ljekarskih komisija.
– Dešava se da mjesecima ljudi ne dobijaju odgovor od socijalno-ljekarskih komisija, da podnesu uredno zahtjeve, ali da nema odlučivanja o njima. Mnoga prava za koja se čeka rezultat socijalno-ljekarskih komisija uslov su za neka druga prava koja pripadaju tim ljudima. Naravno, imaju obećanja od države da će im se retroaktivno isplatiti, ali moram reći da su to brojne ranjive kategorije koje ne mogu da čekaju toliko vremena i kojima ta retroaktivna isplata suštinski ne pomaže u elementarnom, osnovnom funkcionisanju – naglasio je Mugoša.
Njemu se, kako je saopštio, javio veliki broj onkoloških pacijenata, starijih, slabo pokretnih ljudi i roditelja djece sa invaliditetom, cijeneći da je urgentni trenutak da sledeće nedjelje razgovaraju sa ministrom kako bi vidjeli šta se dešava u sistemu.
– I da vidimo kako to sistem radi u odnosu na ona prava koja zakonom pripadaju građanima. Da svi zajedno damo doprinos da se poboljša efikasnost sistema u ovom dijelu – rekao je Mugoša.
Predsjednik pomenutog odbora Dražen Petrić (PES) kazao je da je razgovarao sa kolegama iz parlamentarne većine i da smatraju da je inicijativa cjelishodna i da će je podržati.
„Dan“ je 24. marta pitao Ministarstvo socijalnog staranja od kada nisu zasjedale socijalno-ljekarske komisije i šta je razlog za to, te koliko je od poslednjeg zasjedanja podnijeto zahtjeva za ostvarivanje prava o kojima odlučuju ove komisije. Resor ministra Gutića pitali smo da li je počela kontrola postupaka za ostvarivanje prava na njegu i pomoć za ranije sprovedene postupke i šta je utvrđeno tim kontrolama. Odgovor još nismo dobili.
Čekajući na odluke socijalno-ljekarskih komisija, građani čekaju da ostvare prava na materijalno obezbjeđenje, dodatak za tuđu njegu i pomoć, ličnu invalidninu, kao i naknadu zarade za rad sa polovinom radnog vremena. Odluke se čekaju za ogroman broj predmeta za koje su zahtjevi poslati tokom prošle godine.
Najviše korisnika dodataka za njegu i pomoć
Lična invalidnina u Crnoj Gori trenutno iznosi 338,13 eura. Lice koje nije korisnik prava na dodatak za njegu i pomoć, u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti, na ime lične invalidnine prima 214,13 eura, dok dodatak za njegu i pomoć iznosi 99,20 eura.
Roditelj/staratelj korisnika prava na ličnu invalidninu mjesečno prima 292,97 eura.
Dodatak za njegu i pomoć, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja za februar, prima 34.511 korisnika. Pravo na ličnu invalidninu ima 4.681 osoba, dok 3.493 roditelja/staratelja korisnika prava na ličnu invalidninu trenutno prima naknadu po tom osnovu.
