Prema nezvaničnim informacijama skoro trećina ljudi u javnom sektoru ima sumnjivu obrazovnu ispravu
Lažne diplome su problem o kojem se godinama govori, aali se čini da nikada do kraja nije riješen. Koliko je takvih slučajeva u Crnoj Gori, ko ih izdaje, a ko zatvara oči pred njima. U vremenu kada znanje sve češće ustupa mjesto papiru, postavlja se pitanje: Da li živimo u društvu u kojem je diploma važnija o stvarnog znanja i koliko to ugrožava institucije, struku i povjerenje građana?
Sekretar Ministarstva, prosvjete nauke i inovacija Marko Šljukić je kazao da treba napraviti razliku između falsifikovanih i “kupljenih” diploma.
“Falsifikovane diplome su diplome koje nisu vjerodostojne i u svakom takovm slučaju MPNI postupa u skladu sa zakonom, prijavljuje nadležnim organima i podnosi krivične prijave. Međutim, situacija je mnogo kompleksnija kada su u pitanju takozvane “kupljene diplome”, jer u tim situacija imamo ustanove koje su akreditovane u određenoj državi koja izadje te diplome. Osim toga što su akreditovane, imamo potupno legalan izvršen upis kandidata na tim fakultetima. Te ustanove vode evidencije od upisa do završetka diplome, jako je upitan momenat stvarnog dolaska studenata na te faklutete i momenat polaganja ispita. To je ono što predstavlja suštinski problem i to je ono čega mi imamo više u društvu i našem obrazovnom sistemu. Sa falsifikatom se lako borimo, međutim problem nastaje u situacijama kupljenih diploma”, kazao je Šljukić.
Zarija Pavićević iz Alternative Crne Gore je kazao da je problem lažnih diploma duboko ukorijenjen, kao i da su neki ministri i visoki državni službenici imali lažne diplome.
“To je problem koji je naslijđen i zaista se radi na tome da se riješi. prethodne godine je preko stotinu krivičnih prijava podnijeto, a ako se osvrnemo 20 godina unazad, podnešeno je bilo oko 190 prijava. Čini mi se da svjedočimo nekom ozdravljenju sistema, a za sve to treba da prođe vrijeme i vjerujem da, ako sve ostane kako jeste, da ćemo izaći kao pobjednici sa svim tim ljudim, jer je zaista postalo neprihvatljivo”, kazao je Pavićević.
Kazao je da prema njihovim nezvaničnim informacijama, skoro trećina ljudi u javnom sektoru ima sumnjivu obrazovnu ispravu.
“Čini mi se da u ovom momentu ne postoji institucija u Crnoj Gori koja nema ljude koji imaju sumnjive obrazovne isprave”, dodao je Pavićević.
Šljukić je istakao da Ministarstvo ima jedan od najpouzdanijih sistema za otkrivanje lažnih diploma.
“Kada kažem jedan od najpouzdanihijh sistema, mislim na sami postupak šta sve neko, da bi mu se priznala diploma koju je stekao u inostranstvu, treba da prođe da bi ta diploma bila priznata. Sve što je nakada bilo fakultativno, sada je obavezno. Postupak je strog i rigorozan.”, kazao je Šljukić.
Šljukić je kazao da je u prošloj godini podnešeno 100 prijava za falsifikovane isprave.
“Već vidimo da smo ove godine podnijeli šest krivičnih prijava. Stvaramo neku sliku ozdravljenja društva gdje vidimo da efekat podnošenja prijava i ozbiljnost Ministarstva, vrlo vjerovatno utiče na one koji promišljaju, razmišljaju ili dolaze do sumnjivih diploma na sumnjiv način”, kazao je Šljukić.
Pavićević je dodao da smo imali i prvu zatvorsku kaznu za lažnu diplomu u trajanju od osam mjeseci.
“Čini mi se da se poslala jedna jasna poruka da neće biti više toliko jednostano kao što je nekada bilo. Moramo promijeniti svijest ljudi da to bude totalno neprihvatljivo, da ti ljudi moraju biti odbačeni o društva i tek tada možemo govoriti da smo nešto uspješno sproveli”, kazao je Pavićević.
