Predsjednik Zoran Milanović danas je, reagujući na izjave izraelskog ambasadora da Hrvatska provjeri iransku ambasadu u Zagrebu zbog moguće podrške terorizmu, poručio da je ubijanje u Gazi takođe terorizam, piše Index.
“Iran je zaista, kada je u pitanju Bliski istok, kao i Izrael, sklon određenim terorističkim metodama. Šta je ubijanje u Gazi nego terorizam i šta je iživljavanje izraelskih vojnika, krav magaša, nego terorizam”, rekao je Milanović danas novinarima.
Međutim, kako je kazao, kada je riječ o Evropi, Iran na evropskom tlu ne djeluje teroristički.
“Taj neki činovnik iz Tel Aviva ili odakle već je, maltene je rekao da je usred Zagreba teroristička jazbina u iranskoj ambasadi”, poručio je predsjednik nakon što je izraelski ambasador Geri Koren prije nekoliko dana u intervjuu Hini poručio Hrvatskoj da provjeri osoblje iranske ambasade u Zagrebu jer bi u njoj “moglo biti pripadnika Revolucionarne garde sa zadatkom prikupljanja obavještajnih podataka i potpore terorizmu”.
Ambasador je zbog toga pozvan na razgovor na Pantovčak, gdje mu je rečeno da ne nanosi štetu Hrvatskoj i ne uznemirava javnost, rekao je Milanović, dodajući da “tuđe infekte i bacile u Hrvatskoj nećemo, ni izraelske ni iranske”.
“Ovo je braco Zagreb, nije Tel Aviv”, naglašava hrvatski predsjednik. “Neka se gospoda s tim u skladu izvole i ponašati”, dodao je Milanović.
“Iran je član UN-a i napadnut je bez mandata UN-a”
Milanović je ranije već osudio američke i izraelske napade na Iran, a danas je ponovno poručio da treba imati na umu da je Iran članica Ujedinjenih nacija te da je “napadnut bez mandata UN-a”.
Milanović se kratko osvrnuo i na usklađenost Hrvatske sa zajedničkom spoljnom i sigurnosnom politikom Evropske unije, poručivši da to nije održivo i moguće u svakom trenutku.
“Ne može voditi zajedničku spoljnu politiku u svakom trenutku ili u približnoj podudarnosti s Estonijom i Portugalom, to je van pameti. Mi smo druga vrsta države i mi svi zajedno u Evropi smo država druge vrste”, rekao je Milanović, odbacujući “ideju o upravljanju iz Brisela preko nekakvih činovnika poput Ursule Fon der Lajen“.
