Zakonodavni odbor dao je zeleno svjetlo za izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, Ustavnom sudu, Sudskom savjetu i sudijama, kojima se predviđaju dodaci na funkciju tužilaca i sudija. Na ovakvu odluku reagovao je predsjednik države Jakov Milatović. Poručuje da u trenutku kada građani vide da, kako navodi, djelovi sudstva i tužilaštva ne isporučuju pravdu, nije pošteno da se privremenim rješenjima povećava plata svima kao da sistem funkcioniše bez greške.
U isto vrijeme, crnogorsko pravosuđe suočava se sa ozbiljnim problemom – sve više sudija napušta funkciju i prelazi u advokaturu. Pitanje je: da li odlaze zbog plata – ili zbog urušenog sistema?
Sudijska funkcija važi za jedan od najodgovornijih i najzahtjevnijih poziva u društvu. Ipak, u Crnoj Gori sve manje sudija želi da je obavlja.
Od 2020. godine čak 71 sudija je zatražio prestanak sudijske funkcije iz, kako navode, ličnih razloga.
Rade Ćetković, sudija Osnovnog suda kaže da iako je taj trend povećan, Sudski savjet nikada nije radio analizu da bi se utvrdilo zašto je to tako.
„Niko ko se bavi ovim poslom ne radi to isključivo iz finansijskih razloga. Ne mogu reći da su plate glavni razlog, svako ko se bavi ovim poslom naučio je da se nosi sa raznim pritiscima koje ova funkcija nosi“, istakao je on.
Opterećenost predmetima postala je jedan od najvećih problema u pravosuđu. U pojedinim sudovima godišnje se rješava i više od hiljadu slučajeva po jednom sudiji, a najkritičnija situacija je u Rožajama, Herceg Novom i na Žabljaku. S velikim pritiskom suočen je i Apelacioni sud.
„Najteža je situacija u Herceg Novom, od sedmoro ima dvoje, u Rožajama jedan sudija, na Žabljaku nema sudije. Teška situacija je i u Apelacionom sudu, od 12 nedostaje četiri“, kazao je Ćetković.
I dok sistem ne nudi rješenja, sve više sudija napušta sudnice i prelazi u advokaturu. Da problem nije samo u platama – već u potpunoj degradaciji sudijske profesije, smatra nekadašnji sudija, a danas advokat Vladan Bojić.
