Poseban akcenat stavljen je na sprečavanje prikrivanja imovine preko članova porodice i drugih bliskih osoba. Nacrt jasno propisuje da će se imovina stečena ili prenesena preko povezanih lica smatrati imovinom javnog funkcionera, osim ako se dokaže suprotno
Ministarstvo pravde ozvaničilo je Nacrt zakona o dopunama Krivičnog zakonika kojim se uvodi novo krivično djelo – nezakonito bogaćenje u vezi sa vršenjem javne funkcije, kao jedan od ključnih mehanizama u borbi protiv korupcije na visokom nivou.
Predloženim rješenjem, po prvi put se eksplicitno kriminalizuje sticanje imovine javnih funkcionera koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa njihovim zakonitim prihodima, čak i u situacijama kada nije moguće dokazati konkretno porijeklo nezakonito stečene imovine.
Prema novom članu 417a Krivičnog zakonika, javni funkcioner koji za vrijeme vršenja funkcije, ili u periodu trajanja obaveza vezanih za javnu funkciju, stekne, prenese ili prikrije imovinu čija je vrijednost veća od 50.000 eura, a koja nije u skladu sa njegovim zakonitim prihodima, može biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Predviđeno i obavezno oduzimanje nezakonito stečene imovine
Ukoliko vrijednost takve imovine prelazi 100.000 eura, zaprijećena kazna je zatvor od jedne do osam godina. Zakon predviđa i obavezno oduzimanje nezakonito stečene imovine, bez izuzetaka.
Poseban akcenat stavljen je na sprečavanje prikrivanja imovine preko članova porodice i drugih bliskih osoba. Nacrt jasno propisuje da će se imovina stečena ili prenesena preko povezanih lica smatrati imovinom javnog funkcionera, osim ako se dokaže suprotno.
Krug povezanih lica obuhvata srodnike u pravoj liniji i pobočnoj do drugog stepena, srodnike po tazbini, bračne i vanbračne supružnike, partnere u zajednici života lica istog pola, usvojioce i usvojenike, članove zajedničkog domaćinstva, ali i svako drugo fizičko ili pravno lice sa kojim javni funkcioner ima poslovni ili drugi odnos radi sticanja ličnog interesa.
Na ovaj način, kako se navodi u obrazloženju, sprječava se praksa formalnog „izmještanja“ imovine na treća lica radi izbjegavanja krivične odgovornosti.
U Ministarstvu pravde ističu da postojeća krivična djela, poput zloupotrebe službenog položaja i pranja novca, nijesu dovoljna u slučajevima kada se ne može dokazati tačan tok novca ili konkretno krivično djelo iz kojeg potiče imovina.
“Uvođenje krivičnog djela nezakonitog bogaćenja predstavlja odgovor na tu pravnu prazninu i omogućava efikasnije procesuiranje slučajeva visoke korupcije”, navodi se u obrazloženju Nacrta.
Predložene izmjene dodatno usklađuju crnogorsko zakonodavstvo sa Direktivom (EU) 1260/2024, koja uređuje oduzimanje imovine stečene kriminalnim aktivnostima, kao i sa Konvencijom Ujedinjenih nacija protiv korupcije.
Jačati vladavinu prava
Kako se ističe, javni funkcioneri već imaju zakonsku obavezu prijavljivanja prihoda i imovine, pa se od njih očekuje viši nivo transparentnosti i odgovornosti.
“Posjedovanje nesrazmjerne imovine ozbiljno narušava povjerenje građana u nosioce javnih funkcija i integritet institucija”, navodi se u obrazloženju, uz ocjenu da će nova krivičnopravna norma doprinijeti jačanju vladavine prava i ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
Za sprovođenje zakona, kako je navedeno, nijesu potrebna dodatna sredstva iz budžeta Crne Gore, što ovaj propis čini finansijski neutralnim, ali potencijalno snažnim alatom u borbi protiv sistemske korupcije.
Nacrt zakona je u fazi javne rasprave, nakon čega se očekuje njegovo upućivanje u skupštinsku proceduru.
