Dragan Bojović, nezavisni poslanik, poručuje da nije ispravno da politički predstavnici srpskog naroda napuste pozicije u okviru sistema. Ističe da evropske integracije Crnu Goru obavezuju da se spriječi svaki oblik diskriminacije, i da se kroz dijalog i sporazum prevaziđu istorijske podjele između srpskog i crnogorskog naroda.
Dragan Bojović, nezavisni poslanik, koji je nedavno podnio ostavku na sve funkcije u DNP-u, ponovio je da njegova odluka u toj partiji, u kojoj je proveo više od decenije, nema veze s međuljudskim odnosima. Riječ je o razlikama koje nisu ni programske prirode niti u ciljevima programa, već u načinu ostvarivanja tih ciljeva.
„Riječ je o strateškim načinima ostvarivanja ciljeva koje smo zajednički definisali programom. S obzirom na te razlike, smatrao sam da je odgovorno da podnesem ostavku na svoje partijske funkcije. Svima u DNP-u želim ličnu i porodičnu sreću i svaki uspjeh“, kazao je Bojović u Jutarnjem programu RTCG-a.
Na pitanje da li je ostavka povezana s trenutnim odnosima NSD-a i DNP-a, Bojović je odgovorio da nije, već da je riječ o njegovoj ličnoj odluci i političkom stavu.
„Ne smatram ispravnim da politički predstavnici srpskog naroda napuste pozicije u okviru sistema, ne zbog samih pozicija. Predstavnici srpskog naroda nedavno su ušli u vlast i nisu imali dovoljno vremena da naprave veće greške, a mislim da su radili kvalitetno i odgovorno. Napuštanje tih pozicija sada, i eventualno otvaranje prostora onima koji su nas politički marginalizovali i progonili decenijama, bilo bi strateški pogrešno i to se ne smije raditi“, rekao je Bojović.
On je dodao da se svako pitanje, ma koliko bilo osjetljivo, može rješavati kroz dijalog unutar sistema, posebno što su sada dio tog sistema.
„Ovom odlukom ne želim doprinijeti ni onemogućiti eventualni gubitak vlasti u Podgorici, što smatram da ne bi bilo dobro. To bi značilo da se vlast u Podgorici već treći put ruši u vrlo kratkom periodu. Treba dati priliku razgovoru, dijalogu, sporazumu i dogovoru da se stvari rješavaju na taj način, a ne odmah novim promjenama i izborima, jer ni ti novi izbori vjerovatno ne bi promijenili političku scenu“, naveo je Bojović.
Na pitanje voditelja kako će djelovati u Skupštini, Bojović je pojasnio da će to biti kao nezavisni poslanik, a ne kao neko ko je blizak određenoj partiji.
„Formalno djelujem kao nezavisni poslanik, ni kao dio vlasti, ni kao dio opozicije. To je nova perspektiva koja ima svoje prednosti – svaki zakonski prijedlog ili inicijativu mogu sagledavati iz fokusa građana. To sam radio i do sada, a sada mi pozicija daje veću autonomiju. Primarno ću gledati opšti interes građana i nastaviti sa inicijativama koje poboljšavaju kvalitet života svih nas“, istakao je Bojović.
Voditelj ga je podsjetio na tri zahtjeva njegove bivše partije DNP-a: ustavne promjene radi priznavanja srpskog jezika kao službenog, promjenu zakona o državljanstvu i izmjenu propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila priznata kao nacionalna zastava pored postojeće državne zastave.
„Među prvima sam insistirao da se sva ta pitanja konačno pravno definišu i zakonski uokvire, kako bi se obezbijedila ravnopravnost i spriječila diskriminacija, koja se u prethodnim decenijama dešavala nad srpskim nacionalnim korpusom“, kazao je Bojović.
On je podsjetio da je u jednom trenutku došlo do toga da su srpskom narodu prijetili izbjegličkim traktorima, te da se ne može zanemariti taj period i da se kaže da se ništa nije desi.
„Jer nas na kraju krajeva, integracije koje su u toku i evrtospki sistem pravila obavezuje da spriječimo svaki oblik deskriminacije“, kazao je Bojović.
On je dodao da velika diskriminacija i dalje postoji na nivou govornika srpskog jezika, najveće jezičke zajednice u Crnoj Gori, i da to treba prepoznati kroz zakon, ustav i druga obilježja.
„To je najveća jezička zajednica u Crnoj Gori i to treba da se prepozna i kroz zakon i kroz ustav kao i druga obilježja. Smatram da sve to treba da dovede do pomirenja između srpskog i crnogosrkog naroda što je nasušna potreba. Mi smo malobrojni, mi smo međusobno rođaci, braća, sestre, kumovi. Malobrojni smo se tako duboko međusobno dijelili“, rekao je Bojović.
On je kazao da je neophodno prevazići diskriminatorske odluke i ostvariti pomirenje, kako bismo se mogli posvetiti ključnim pitanjima – kvalitetu života građana.
