Upozorila bih građane da nije došlo vrijeme za političke izbore već za ujedinjeni masovni socijalni građanski bunt jer nas političari vode u bankrot, socijalnu bijedu, glad i beznađe, poručila je Aleksandra Šofranac
Plata poslanika je i do 25 puta veća od materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) za jednog člana, odnosno i do 13 puta od MOP-a za petočlanu familiju. Prema poslednjim podacima, plata poslanika je oko 2.000 eura ne računajući druge privilegije koje imaju o trošku građana, dok je MOP za jednog člana oko 80, a za pet članova nešto preko 152 eura.
MOP primaju porodice koje su po svim kriterijuma siromašne, a dok su plate poslanika u prethodnom periodu zahvaljujući programu „Evropa sad“ porasle oko 200 eura, socijalna primanja su doživjela neznatan rast od po nekoliko eura.
Prema poslednjim dosupnim podacima iz januara, u 24 opštine ukupno je bilo 6.325 porodica koje su primale MOP, a njima je tog mjeseca ukupno isplaćeno preko 723.000 eura. U Andrijevici su 62 korisnika MOP-a kojima je u januaru ukupno isplaćeno 7.267 eura, Baru 266 korisnika kojima je isplaćeno 30.974, Beranama 593 korisnika koji su ukupno dobili 66.399 eura. U Bijelom Polju je u januaru bilo 407 korisnika MOP-a, a ukupno su dobili 46.459 eura. U Budvi su u januaru bila 33 korisnika (3.748 eura ukupno isplaćeno), na Cetinju 138 (13.556 eura ukupno isplaćeno), u Danilovgradu 81 porodica (8,915 eura ukupno isplaćeno), Golubovcima 55 (5.958 eura ukupno isplaćeno), Gusinju 133 korisnika MOP-a (15.504 eura ukupno isplaćeno)…
U Rožajama skoro isti broj korisnika kao u Podgorici
Interesantno je da je u Rožajama u januaru bio gotovo isti broj korisnika MOP-a kao i u Podgorici. U Rožajama je bilo 1.029 porodica koje su primale MOP, a u Podgorici 1.274 familije. U Herceg Novom 22 porodice su primale MOP, u Kotoru 32, Kolašinu 145, Mojkovcu 73, Nikšiću 869, Petnjica 186 porodica, u Plavu 298, Pljevljima 260, Plužinama 26, Šavniku 18, Tivtu 26, Tuzima 128, Ulcinju 143 i na Žabljaku 28 korisnika MOP-a.
S druge strane, u februara je više od 2.000 eura primilo 27 poslanika crnogorskog parlamenta. Najveću zaradu prethodnog mjeseca imao je šef kluba poslanika Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović – 2.555 eura. Prema izvještaju o zaradama za prethodni mjesec, koji je objavila Skupština, taj iznos su premašile i predsjednica Skupštine Danijela Đurović koja je zaradila 2.532 eura i potpredsjednica Branka Bošnjak sa 2.367.
Među najplaćenijim poslanicima su i šef kluba Socijaldemokrata (SD) Ivan Brajović sa platom od 2.386 eura, poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Jovanka Laličić – 2.370 eura, poslanik Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović – 2.344 eura, Miodrag Lekić (Demos) – 2.328 eura, poslanica DPS-a Vesna Pavićević – 2.258 eura, poslanik SNP-a Dragan Ivanović – 2.246 eura. Slijedi poslanik DPS-a Luiđ Škrelja sa zaradom od 2.244 eura, Simonida Kordić (DF) – 2.274, Genci Nimanbegu (Forca) – 2.165, Branko Čavor (DPS) – 2.142 eura.
Dio poslanika prima razliku
Manje od 1.000 eura primaju samo poslanici koji ne obavljaju profesionalno tu funkciju. Pravo na razliku u zaradi u februaru ostvarii su poslanici DPS-a Radule Novović – 855 eura, Lidija Kljajić – 480 eura, Halil Duković – 257 eura, dok iznos zarade za Dragutina Papovića nije naveden. Pravo na razliku zarade ostvaruje i poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković koja je prethodnog mjeseca po tom osnovu zaradila 427 eura, a njen partijski kolega Adnan Striković 251 euro. Poslanik Srđan Pavićević (CIVIS) zaradio je oko 442 eura, a Vladimir Dobričanin 270 eura.
Generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić u februaru je zaradio 1.911 eura, a njegove zamjenice Milena Vuković Sekulović i Lidija Grdinić 1.900, odnosno 1.909 eura. Pomoćnik generalnog sekretara Vladimir Bulatović primio je 1.416 eura.
Više od 2.000 eura primili su i šef kluba poslanika „Crno na bijelo“ Miloš Konatar – 2.123 eura, šef kluba Demokrata Boris Bogdanović – 2.123 eura, poslanik DF-a Dejan Đurović – 2.145, poslanica DPS-a Suzana Pribilović – 2.103, šefica kluba poslanika Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić – 2.091 euro.
Preko 2.000 eura imali su i Predrag Bulatović (DF) – 2.072 eura, šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković – 2.070 eura, Suada Zoronjić (URA) i Jovanka Bogavac (PzP) po 2.089 eura, a Mevludin Nuhodžić (DPS) – 2.043 eura.
Zarada poslanika Demokrata Moma Koprivice iznosila je 2.091 euro, poslanice GP URA Božene Jelušić – 2.029, Duška Markovića (DPS) – 2.015 eura i Tamare Vujović (Demokrate) – 2.012 eura. Poslanik Liberalne partije Andrija Popović je primio 2.202 eura.
Nešto niže plate imali su poslanik DPS-a Petar Ivanović, koji je je u februaru primio 1.987 eura, a njegove partijske kolege Branimir Gvozdenović – 1.973 i Miomir M. Mugoša 1.861 euro.
Poslanik Mehmed Zenka primio je 1.917 eura, jedan od lidera DF-a Andrija Mandić 1.889 eura, Janko Milatović (DF) 1.833, a njihov partijski kolega Milan Knežević 1.980 eura, poslanik SD Damir Šehović u februaru je primio 1.706 eura…
Za 81 poslanika u Skupštini Crne Gore građani moraju da izdvoje na godišnjem nivou za: bruto plate oko 3.000.000 eura, troškove goriva za privatna auta oko 35.000, troškove goriva za službena auta oko 13.000, troškove dnevnica i putnih troškova oko 120.000, plaćeni smještaj u Podgorici oko 15.000, zakup stana oko 30.000, službena putovanja u inostranstvo oko 55.000 eura, što po jednom poslaniku na godišnjem nivou iznosi 40.000 eura, tj. mjesečno ih građani plaćaju za (ne)rad 3.360 eura, ako ne računamo svu dugoročnu materijalnu štetu koju nanose nama i svim budućim generacijama, ocijenila je u izjavi za „Dan“ Aleksandra Šofranac, poslovni psiholog za sisteme upravljanja ljudskim resursima.
– Sa druge strane, imamo 44.650 primaoca materijalnog osiguranja, invalidnina i tuđe njege i pomoći za koje su izdvojena sredstva na mjesečnom nivou od 3.290.000 ili po korisniku 73 eura. Možemo li nazvati ovaj odnos mjesečnih primanja socijalnom pravdom današnjice u Crnoj Gori, da poslanici koje su birali upravo ovi najugroženiji slojevi građana kako bi se borili za njihov bolji životni standard i socijalni status primaju mjesečno 50 puta veće iznose od njih samih a da pritom ne čine ništa povodom predizbornih obećanja koja su ima dali kako bi ih doveli na poslaničke pozicije. Upozorila bih građane da nije došlo vrijeme za političke izbore već za ujedinjeni masovni socijalni građanski bunt jer nas političari vode u bankrot, socijalnu bijedu, glad i beznađe. Za ovaj vid građanskog protesta moraju se svi građani ujediniti, stvoriti kritičnu masu, sa konkretnim zahtjevima koji će izazvati strah i kod vlasti i kod opozicije jer između njih nema razlike i oglušiti se o njihovu manipulaciju kroz nacionalne podjele a ništa drugo nam i ne nude od 90-ih, jer glad ne prepoznaje ni vjeru ni naciju, zaključuje Šofranac.
Predsjednica Fondacije „Banka hrane“ Marina Medojević kaže da su poslanici reprezenti izborne volje građana i izglasavaju najvažnije akte u državi, te da su svugdje u svijetu oni plaćeni više od ostalih (u EU parlamentu poslanik ima oko 16.000 eura platu, ne bez razloga i ona je viseštruko veća od prosječne plate) kako bi, kako kaže, sačuvali svoj suverenitet i odoljeli korupciji.
– Njih u crnogorskom parlamentu ima 81. Njihov mandat je 4 godine, nakon toga, oni dijele sudbinu običnog građanina ako ne zavređuju ponovnu podršku građana. Ne gledajući šta to može značiti za stabilnost javnih finansija dugoročno, zbog višedecenijske nepravde koja je postojala prema građanima, poslanici prošle i ove vlade su izglasali, jer su imali većinsku podršku u parlamentu: nadoknade za majke 3+ djece, dječiji dodatak za svu djecu do 18 godina bez velike razlike, povećanje nadoknade za novorođenčad, povećanje minimalne zarade, povećanje plata u javnoj upravi. Sve ovo je doprinijelo umanjenju nepravde i nejednakosti među građanima ali ipak nije značajno doprinijelo umanjenju siromaštva među građanima, posebno među najugroženijima. Nezaposleni nisu zaštićeni u Crnoj Gori, što je jedan od elemenata socijalne pravde. Socijalna primanja su i do šest puta manja od minimalne potrošačke korpe (bez uračunate rente za stan) koja znači minimum opstanka četvoročlane porodice sa dvoje maloljetne djece. Hoćeš li da mijenjaš ili koristiš postojeće stanje je izazov koji ima vlast. Samo sistemskim reformama se Crna Gora može mijenjati nabolje. Stabilne države nema bez srednje klase koja je sistemski uništavana 30 godina, pa imamo većinsku siromašnu i mali procenat ekstremnih bogataša, istakla je za „Dan“ Medojević.