Nepoštovanje naredbi pretpostavljenih i pokušaj formiranja paralelnih struktura unutar Vojske Crne Gore (VCG) zahtijevali su jasan odgovor sistema, poručio je ministar odbrane Dragan Krapović, govoreći o novim trzavicama u VCG i vrhovnoj komandi, koje su rezultirale suspenzijom komandanta Mornarice Darka Vukovića.
Krapović je u intervjuu Vijestima kazao da je suspenzija Vukovića rezultat ozbiljnih kršenja načela subordinacije, jednostarješinstva i jedinstva u komandovanju, navodeći da neće pristajati na političke kompromise koji zadiru u ustavne nadležnosti Vlade.
On je rekao da je neposredan povod za donešenje odluke bilo neizvršavanje direktnih naređenja načelnika Generalštaba, uključujući nedolazak na zakazani službeni razgovor.
“Nepoštovanje naredbi pretpostavljenih i pokušaj formiranja paralelnih struktura unutar Vojske zahtijevali su jasan odgovor sistema. Odluka je donešena u skladu sa zakonom i u koordinaciji s načelnikom Generalštaba, kao neophodna mjera za očuvanje discipline i autoriteta Vojske”, naveo je Krapović.
Komentarišući to što je Hrvatska tijelo koje će se baviti pitanjem vlasništva nad brodom Jadran nazvala komisijom “za povrat” tog jedrenjaka, on je kazao da svako ima pravo da određena radna tijela naziva kako smatra prikladnim, a da je za Crnu Goru mnogo važniji razgovor radnih grupa.
On je naveo da je stav Crne Gore po pitanju starog jedrenjaka „kristalno jasan“ i da se neće mijenjati, a to je da je “brod legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore”.
Krapović je rekao da je sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem postigao dogovor da on (Krapović) predvodi komisiju i crnogorsku delegaciju u dijalogu s Hrvatskom.
Govoreći o vetingu u sistemu odbrane, on je kazao da je taj proces u toku i da je od 1. novembra 2023. do kraja prošle godine u Vojsci sproveden veliki broj provjera koje su rezultirale prestankom službe za 19 osoba.
Prema riječima Krapovića, veting se sprovodi nepristrasno i dosljedno u odnosu na sve osobe, bez obzira na političku pripadnost, status ili lične karakteristike.
Cilj, kako je dodao, nije politički obračun, već osiguranje profesionalnog, kredibilnog i odgovornog sistema odbrane, koji je od strateškog značaja za Crnu Goru i društvo u cjelini.
“Za sprovođenje vetinga nesumnjivo postoji zakonski osnov, koji treba da bude ojačan svakako, ali činjenica je da postoji! U svjetlu te nepobitne činjenice, jasno je da su sve pretpostavke i ranije bile tu. Međutim, ono što je ključno je politička volja, tj. politička hrabrost da isti sprovedete na efikasan način”, naveo je Krapović.
On je kazao da će novi zakon o Vojsci trajno ukloniti politički uticaj, spriječiti kontakte pripadnika Vojske s kriminalnim strukturama i postaviti standarde profesionalnosti, integriteta i odgovornosti na najvišem nivou.
“Novim zakonskim rješenjima će se obezbijediti da se bezbjednosne provjere mogu vršiti u svakom trenutku i nad svim licima u službi u Vojsci, kao i zaposlenima u Ministarstvu odbrane, a na osnovu saznanja ili indicija”, rekao je Krapović.
Kako je rekao, aktivnosti na izmjenama zakona u oblasti odbrane usmjerene su na obezbjeđenje bolje popunjenosti jedinica Vojske na način što će se pojednostaviti administrativne procedure za sprovođenje prijema u službu, postavljenja i unapređenja profesionalnih vojnih lica, a u cilju poboljšanja službe u Vojsci stvoriće se i zakonski uslovi za rješavanje stambenih potreba zaposlenih po povoljnijim uslovima putem posebnih programa.
Ministar je saopštio da i dalje smatra da bi ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka bila dobra ideja, ali da još nema elementarnih pretpostavki za takav korak.
Upitan kakav je njegov stav o ideji šefa parlamenta Andrije Mandića da se srpski jezik normira u Ustavu kao službeni, Krapović je kazao da pitanje statusa srpskog jezika, kojim se i sam služi, u Crnoj Gori zahtijeva pažljiv i odgovoran pristup, oslobođen pogrešnog tajminga i političke zloupotrebe.
“Imajući u vidu da je srpski jezik, jezik značajnog dijela građana Crne Gore, o ovoj temi je nužno govoriti u okviru ustavno-pravnih činjenica”, rekao je Krapović.
On je naveo da je posebno važno naglasiti da su ustavne odredbe koje se odnose na jezik i identitetska pitanja među najrigidnijima u pravnom sistemu i da svaka eventualna izmjena podrazumijeva najzahtjevniju proceduru i dugotrajan, složen proces.
“Stoga je dijalog o ovom pitanju potrebno voditi na temelju stručnih argumenata, naravno institucionalnog dijaloga i širokog društvenog konsenzusa”, dodao je Krapović.
