Osnovni cilj programa štednje i sklapanje Memoranduma o pomoci za izbjegavanje bankrota je tzv.fiskalno prilagodjavanje. Eliminisanje budžetskog deficita kako bi se stvorio fiskalni prostor ( suficit) iz kojeg bi se plaćali prispjeli krediti. Osim oštrog rezanja troškova, moraju se znaćajno povećati porezi.
Tokom razdoblja memoranduma (2010.–2018.), grčka vlada je pod pritiskom Trojke (EU, ECB, IMF) značajno povećala poreze kako bi ostvarila fiskalnu konsolidaciju i smanjila budžetski deficit. Ukupno povećanje poreza u tom razdoblju bilo je izuzetno veliko – prema različitim analizama i službenim podacima, poresko opterećenje građana i poduzeća poraslo je za 30–40 % ukupnih potrebnih fiskalnih prilagodjavanja, dok je ostatak došao iz rezanja rashoda (mirovine, plate u javnom sektoru itd.).
Najvažnija povećanja poreza bila su:
1. PDV
– Standardna stopa: s 19 % (2009.) na 23 % (2010.), zatim na 24 % (2016.)
– Snižena stopa: s 9 % na 13 %, a na ostrvima ukinute povlaštene stope (s 30 % popusta na 0 %)
– 2015.–2016. dodatno povećanje na lijekove, hranu, turizam itd.
2. Porez na dohodak fizičkih lica:
– Uveden poseban „krizni doprinos“ 1–10 % na sva primanja iznad 12.000 € godišnje
– Povećane stope za više dohotke (do 45 %)
– Smanjen neoporezivi minimum (sa 12.000 € na 5.000 € u nekim fazama)
– Uvedeni brojni novi doprinosi i nameti na plaće
3. Porez na nekretnine
– 2011.–2013. uveden privremeni „haratsi“ preko računa za struju
– 2014. zamijenjen jedinstvenim porezom na nekretnine ENFIA, koji je i dalje među najvećim porezima u EU
– Povećanje efektivnog opterećenja 3–10 puta u odnosu na prijašnji FAPA
4. Porez na dobit pravnih osoba
– S 20–24 % na 26 %, zatim na 29 % (2015.–2022.)
5. Ostali porezi i nameti
– Povećanje akciza na gorivo, alkohol, duhan (više puta)
– Porez na luksuz, porez na automobile, porez na prijenos nekretnina
– Uveden porez na izdavanje nwkretnina (Airbnb i sl.), porez na dividende, kapitalnu dobit itd.
Prema izvještaju Evropske komisije (2010.–2018.), Grčka je ostvarila ukupnu fiskalnu konsolidaciju od oko 18–20 % BDP-a, od čega je oko 7–9 % BDP-a došlo iz povećanja poreskih prihoda (ostatak iz rezova rashoda). To je jedno od najvećih poreskih povećanja u povijesti suvremene Europe u tako kratkom razdoblju.
Kada se sve zbroji, prosječno grčko domaćinstvo je 2010.–2015. izgubilo 30–50 % raspoloživog dohotka, od čega je veliki dio otišao upravo na povećane poreze i doprinose.
Danas su mnogi od tih poreza još uvijek na snazi (ENFIA, doprinos solidarnosti, PDV 24 %, itd.), iako je od 2019. (vlada Mitsotakisa) došlo do određenih smanjenja.
Ovako nagla povevanja poreza dobela su logicno do belike inflacije , pa je nakon povecanka PDV sa 19 na 13% u maju 2010 ( pocetak Memoranduma) inflacija za tu godinu bila 4,7% , a naredne 2011 3,2%, sto je naresnih godina presalo u deflaciju, zbog radikalnog smanjenja traznje zbog smanjenja zarada i penzija.
1. 2010–2011: Visoka inflacija („fiskalna inflacija“)
– Drastično povećanje indirektnih poreza (PDV, akcize) po zahtevu Trojke.
– Pad realnih plata i penzija, ali cijene dobara i usluga su rasle zbog poreza i uvozne zavisnosti (Grčka uvozi energente i mnoge proizvode).
– Inflacija iznad 4–5% u nekim mesecima 2010.
2. 2012–2016: Duboka i dugotrajna deflacija
– Oštra unutrašnja devalvacija (smanjenje plata u javnom i privatnom sektoru za 20–40%).
– Pad agregatne tražnje, masovna nezaposlenost (preko 27% 2013–2014).
– Preduzeća su spuštala cene da bi opstala → spirala deflacije.
– Deflacija je trajala punih 35 meseci zaredom (mart 2013 – februar 2016), što je jedan od najdužih deflacijskih perioda u evrozoni ikada.
3. 2017–2018: Povratak blage inflacije
– Početak oporavka, rast turizma, blagi rast plata u privatnom sektoru.
– Cene energenata na svetskom tržištu ponovo rastu.
Tokom Memorandumskog perioda Grčka je prošla put od jake inflacije izazvane porezima (2010–2011) preko duge i bolne deflacije (2013–2016) do postepenog povratka pozitivne inflacije nakon izlaska iz programa 2018.
Deflacija u sred krize dodatno je otežavala otplatu dugova (dug u nominalnom iznosu nije padao iako je BDP rastao posle 2017), i smatra se jednim od najvećih problema grčkog paketa mera u poređenju sa drugim programima (Irska, Portugal, Kipar nisu imali toliko duboku i dugotrajnu deflaciju).
Imajuci u vidi raskalašno i nekontrolisano trošenje same Vlade, povecanje broja zaposlenih u javnom sektoeu i javnim preduzecima 25-30%, povecanje troskova za zdravstvo za preko 58% (Apsolutno povećanje: Od ~299 miliona EUR (2020) do 474 miliona EUR (2025), što predstavlja rast od 175 miliona EUR (58% u nominalnom iznosu) , povecanje troskova za penzije ( Od ~156 miliona EUR (2024) do 438 miliona EUR (2025), što predstavlja rast od 282 miliona EUR (181% u nominalnom iznosu), povevanje troškova kamata ( Od ~85 miliona EUR (2020) do ~138 miliona EUR (2024), što predstavlja rast od ~53 miliona EUR (62% u nominalnom iznosu) itd.
Crnu Goru očekuje potpisivanje Memoranduma sa MMF koji ce biti zasnovan na vrlo oštrim rezovima potrošnje, povećanju poreza, taksi i doprinosa, rasprodajom porodičnog srebra, inflacijom, povećanjem nezaposlenosti i ekstremnog siromaštva, odlaskom mladih stručnih kadrova iz zemlje i socijalnim i političkim tenzijama, protestima i nestabilnošću. PAF-PAF.
