UKUPNI MJESEČNI PRIHODI BUDŽETA DOVOLJNO SAMO ZA ISPLATU PLATA U DRŽAVNIM ORGANIMA, PENZIJE, SOCIJALU I TROŠKOVE ZDRAVSTVA!!! KRIZA LIKVIDNOSTI ESKALIRA. DUŽNICKA KRIZA I BANKROT JAVNIH FINANSIJA PRED VRATIMA!!!
Kao direktna posledica populističkih i vanrazumskih i antiekonomskih mjera Vlada posle 2020 godine došlo je do eskalacije neproduktivne javne potrošnje koja je prerasla u potrošačku euforiju i poplavu populizma, jeftine demagogije i neznanja. Uz pojačanu i sve drskiju korupciju na svim nivoima vlasti i javnih preduzeća.
Stigli smo već do kritične tačke gdje se od mjesečnih prihoda budžeta mogu tek isfinansirati zarade u državnim organima, penzije, isplate socijalnih davanja i troškovi javnog zdravstva. Para nema za materijalne troškove, programske budžete, subvencije, kapitalni budžet i druge planirane troškove. Sve se to finansira iz zaduženja. Mjesečni priliv za 2025 je prosječno 230 mil EUr, a samo za plate, penzije, socijalu i zdravstvo odlazi 238 mil EUR. Došla voda do poda. Za sve ostale troškove budžeta mora da se zadužuje!!
Prihodi nisu ravnomjerni po mjesecima (veći u sezoni turizma), pa stvarno ostvarenje varira. Do avgusta 2025. kumulativno je ostvareno 1,838 milijardi eura (prosječno oko 230 miliona mjesečno u prvih 8 mjeseci), a do jula 1,579 milijardi
– Plate u javnom sektoru: Planirano oko 718 miliona eura godišnje, tj. prosječno 60 miliona eura mjesečno.
-Penzije (preko Fonda PIO): Planirano 777 miliona eura godišnje, tj. prosječno 65 miliona eura mjesečno
– Socijalna davanja: Precizan godišnji iznos nije jedinstveno naveden, ali mandatorni troškovi (uključujući socijalna) čine oko 62% tekućih rashoda; procjene ukazuju na prosječno oko 90 miliona eura mjesečno (uključujući transfere za socijalnu zaštitu)
-Zdravstvo: Prosječno oko 39,5 miliona eura mjesečno (godišnje oko 474 miliona, finansirano direktno iz budžeta nakon ukidanja doprinosa za zdravstvo)
Ovi rashodi su mandatorni i prioritetni (ne finansiraju se iz zaduživanja), a ukupno čine veliki dio tekuće potrošnje (oko 238 miliona eura mjesečno prosječno za tekuće obaveze
Broj blokiranih firmi i preduzetnika uvećan je za više od 2,2 hiljade u odnosu na kraj 2020. godine, dok je iznos blokiranog duga dupliran i veći za gotovo 750 miliona EUR.
U Crnoj Gori je, prema najnovijim podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta bilo 21,1 hiljada preduzeća sa blokiranim računima, dok je ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi 1,52 milijarde EUR.
U Crnoj Gori je na kraju decembra 2020. godine u blokadi bilo 18,85 hiljada preduzeća i preduzetnika. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi na kraju 2020. godine je iznosio 771,21 milion EUR.
