Rekonstrukcija važnog regionalnog puta na sjeveru zemlje od Lepenca do Berana jedan je od primjera bitnih infrastrukturnih projekata koji su praćeni višegodišnjim kašnjenjem za završetak, rečeno je „Danu“ iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Međutim, ostavljen je prostorom da se osnovna cijena ugovora može naknadno povećati, pa je u ovom času nejasno da li će i koliko doći do promjene ugovorene cijene od 35,7 miliona eura
Ova dionica puta zadala je velike muke građanima Berana i Bijelog Polja jer su godinama ovom dionicom puta teško stizali, i trebalo je nekada i satima voziti da bi stigli na odredište zbog radova koji predugo traju.
Prema podacima ASP-a, do kraja jula ove godine za rekonstrukciju saobraćajnice iz Državnog trezora plaćeno je nepunih 32,5 miliona eura. U 2023. je plaćeno nešto preko 8,5 miliona, naredne godine oko 15 miliona, a u ovoj godini preko 8,8 miliona. ASP je podatke o isplatama dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Ova nevladina organizacija analizira u prethodnom periodu veći broj tendera Uprave za saobraćaj, koji se odnose na izgradnju ili rekonstrukciju najznačajnijih saobraćajnica u zemlji, na osnovu kojih treba da izradi preporuke za unapređenje javnih politika u ovoj oblasti.
Kako podsjećaju iz ASP-a, ugovor za rekonstrukciju puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane zaključen je oktobra 2020. godine između Uprave za saobraćaj i konzorcijuma Štrabag i Bemaks, za cijenu od 35,7 miliona eura, bez uračunatog PDV-a, a na osnovu ponude dostavljene krajem jula te godine. Ugovor je u ime Uprave potpisao tadašnji direktor Savo Parača.
Rok za završetak posla bio je dvije godine, ali dvije i po godine kasnije, tj. od potpisivanja ugovora, radovi nijesu ni bili počeli, a ugovor je i dalje bio na snazi. Početkom jula 2023. na ugovor je prvi put amandmanski djelovano i tada je definisano da se kao početak izvođenja radova računa 29. jun 2023. godine.
Taj amandman je ostavio mogućnost za novo produženje roka izvođenja radova, ali i prostor za uvećanje cijene posla. Kao ključni događaji, kojima se obrazlagalo potpisivanje prvog amandmana, navedeni su pandemija kovida-19 (koja je u zemlji bila u zamahu sredinom 2020, a ne krajem te godine, primjedba iz ASP), neblagovremeno pribavljanje građevinskih dozvola i porast cijena građevinskih materijala i proizvoda.
Amandmanom je izmijenjen način obračuna ugovorene cijene, koja će se vršiti na osnovu zaključka Vlade iz decembra 2022. godine, uz preciziranje da su „ugovorne strane saglasne da može doći do promjene ugovorene vrijednosti radova (povećanja ili smanjenja) i novog roka za završetak radova što će biti predmet posebnog amandmana, a po procjeni svih događaja i okolnosti, koje su do sada uticale na realizaciju ugovora i koje će, ukoliko ih bude, biti prijavljene od strane investitora ili izvođača“.
Iz ASP-a je ranije objavljeno da su u očiglednom konfliktu interesa menadžeri građevinskih kompanija, poput Bemaksa, Štrabaga, Tehnoputa Mne, koji su prethodno od države dobili milionske poslove za kapitalne projekte, učestvovali u izradi smjernica za obračun razlike cijena zbog rasta inflacije, što je rezultiralo dodatnim milionskim isplatama iz državne kase, a što je omogućeno zaključkom Vlade donijetim u decembru 2022. godine.
Radna grupa sa 18 članova
ASP je ranije objavila da je zaključku Vlade iz decembra 2022. godine, pored ostaloga, prethodilo i da je u septembru te godine tadašnje Ministarstvo kapitalnih investicija na preporuku radnog tima poslalo dopis Privrednoj komori da upravo ona definiše smjernice za primjenu razlike u cijeni, pod obrazloženjem da se smjernice ipak odnose „na praktična pitanja vezano za konkretnu primjenu od strane izvođača radova, sa kojima ostvarujete neposrednu komunikaciju“.
Privredna komora potom formira radnu grupu sa 18 članova, od čega ona imenuje svoja dva člana i još devet menadžera iz građevinskih kompanija: Željka Vukadinović iz Crnagoraputa, Vesko Kovačević iz Bemaksa, Nevenka Jeličić iz Štrabaga, Nada Damjanović iz Mehanizacije i programata, Damjan Bakić iz Novog Volvoksa, Nikola Racković iz firme „Čelebić“, Živko Šipčić iz Tehnoputa Mne, Aleksandar Čvorović iz Indel Inženjeringa i Savo Lukić iz Unipreda.
Građevinski fakultet imao je dva predstavnika, Inženjerska komora jednog, koliko i Ministarstvo finansija (Jelena Jovetić), Uprava za saobraćaj (Dušan Kokić) i Uprava za javne radove – kapitalne projekte (Bojana Mitrić). Jednog predstavnika imala je i Elektroprivreda Crne Gore.
Predstavnici građevinskih kompanija tokom 2022. su u dopisima „crtali Zakon o obligacionim odnosima kao model za uvećanje cijena, sa preciznim navođenjem i tumačenjem pojedinih članova tog zakona, te je zaključkom iz decembra omogućena primjena Zakona o obligacionim odnosima i zaobiđen obavezujući Zakon o javnim nabavkama, odnosno model je primijenjen kroz donošenje odgovarajućih zaključaka Vlade, koji su podzakonski akti niže pravne snage od zakona“.
Podaci ASP-a pokazuju da su neki ugovori bili zaključeni i kroz Fidic proceduru, kroz koju se na početku ugovaraju klizne skale, ali su one ovdje naknadno primijenjene. Upravo je to slučaj za ugovor za rekonstrukciju puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane.
– Prethodno su menadžeri firmi u brojnim dopisima državne organe bukvalno `podučavali` kako da se pravno zaobiđe Zakon o javnim nabavkama, dok su pojedine građevinske kompanije prijetile raskidima ugovora i u isto vrijeme se interesovale koji će model uvećanja cijena radova biti utvrđen, a bilježe se i primjeri da su različite kompanije upućivale dopise identične sadržine. Pojedini ugovori aneksirani su u milionskim iznosima po osnovu razlika u cijenama zbog inflacije, dok je realizacija nekih ugovora u vrijeme promjena cijena na tržištu bila u ozbiljnom kašnjenju ili nije čak bila ni počela, za šta su firme tvrdile da nije njihova krivica, ukazala je tada ova nevladina organizacija.
Za ugovor za rekonstrukciju puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane novi amandman na ugovor je zaključen krajem jula ove godine, odnosno u vrijeme kada je po prvom amandmanu posao trebalo da bude završen.
Kao osnov za novo produženje roka navedena je izgradnja javne rasvjete i TK instalacija u naselju Zaton, na dionici Ribarevine – Poda. Novi rok za završetak je 28. decembar ove godine, pa ukoliko taj rok bude i finalni, to će značiti da će posao biti okončan sa kašnjenjem od pune tri godine od početno projektovanih rokova.
