Budžetska inspekcija, kroz slučajni uzorak, kontrolisala četiri osnovne škole u tri grada i utvrdila niz nepravilnosti.
Kontrola je obuhvatila period od januara 2016. do februara 2025, a prema nalazu, konstatovane su iste nepravilnosti, koje se iz godine u godinu ponavljaju.
Jakšić-Stojanović uputila inicijativu premijeru Spajiću da se, kroz izmjene GKU, povećaju dodaci za razredno starješinstvo sa deset na 12 odsto, a za viša zvanja za po 0,2 odsto
Škole su suprotno propisima obračunavale dodatak sindikalnim liderima, nijesu pravilno umanjivale zarade nastavnicima na bolovanju, a pogrešno je obračunavan i procenat minulog rada, utvrdila je Budžetska inspekcija.
Inspektori su od polovine jula kontrolisali osnovne četiri škole – podgoričke OŠ “Milorad Musa Burzan” i “Štampar Makarije”, barsku OŠ “Jugoslavija” i nikšićku OŠ “Ratko Žarić”.
U nalazu Budžetske inspekcije je precizirano da je “odabir osnovnih škola za subjekte nadzora izvršen metodom prostog slučajnog uzorka korišćenjem baze podataka u excel formatu (SLOG) koja se koristi za evidentiranje iznosa i strukture zarada za sve zaposlene u oblasti prosvjeti a ista je dostavljena od strane Ministarstva finansija”. Kontrola je obuhvatila period od januara 2016. do februara 2025, a prema nalazu, konstatovane su iste nepravilnosti, koje se iz godine u godinu ponavljaju.
Osnovne škole su odnedavno dio Sistema za centralizovani obračun zarada (SOZ), a iz Sindikat prosvjete tvrde da su prosvjetarima zbog “uvođenja u pravnu brazdu” julske plate u odnosu na prethodne mjesece umanjene u prosjeku za 10 do 50 eura, a u pojedinim slučajevima i više.
Iz ministarstava prosvjete i finansija više puta su upozoravali na to da se ne radi o umanjenju zarada, već o tome da su u određenom broju škola plate pogrešno i nezakonito obračunavane.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović juče je saopštila da će insistirati na poštovanju propisa kad je u pitanju obračun zarada i da “razgovora i pregovora u vezi sa primjenom zakona nema i ne može biti”.
Ona je kazala i da je uputila inicijativu premijeru Milojku Spajiću da se, kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora (GKU), povećaju dodaci za razredno starješinstvo sa deset na 12 odsto, a za viša zvanja za po 0,2 odsto.
“Tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, na čijem je čelu, će ostati dosljedan poštovanju zakona. Ali ne može i ne smije zaboraviti obećanje koje smo dali, a to je ne samo borba za bolji materijalni položaj prosvjeznih radnika, već i za status u društvu koji većina njih zaslužuje. To smo dužni, ne Sindikatu prosvjete, već prosvjetnim radnicima, sa kojima želimo da gradimo bolji obrazovni sistem za sve generacije koje dolaze”, rekla je Jakšić-Stojanović.
Odgovor iz Sindikata prosvjete je brzo stigao – pozdravili su predlog resorne ministarke, ali i poručili da ne odustaju od zahtjeva da se plate kroz centralizovani obračun ne umanjuju. Najavili su i javni čas kao način protesta prvog dana nove školske godine, ali i da će protest, ukoliko ne bude dogovora, radikalizovati sredinom septembra.
“Sindikalni dodatak” postoji samo na obračunskim listama
Međutim, stav Budžetske inspekcije je jasan – sve četiri kontrolisane osnovne škole imale su propusta u obračunu. Neke su, stoji u juče objavljenom nalazu, Zakon o zaradama i GKU kršile manje, a neke više. Svima je zajednička nepravilnost obračun sindikalnog dodatka za školske sindikalne lidere što je, tvrde u inspekciji, nezakonito.
Uvidom u obračunske liste zaposlenih i raspoloživu dokumentaciju, konstatovano je da za časove koje nastavnici drže preko norme “ne postoji metodološki okvir, utemeljen u pozitivnim propisima, kojim bi se sa sigurnošću mogao utvrditi postupak obračuna”.
“Imajući u vidu navedeno za iznose i utvrđene koeficijente za časove preko norme u obračunskim listama, nije moguće konstatovati tačnost i zakonitost njihovog obračuna. Uvidom u obračunske liste kod zaposlenih i u raspoloživu dokumentaciju u osnovnim školama koje su obuhvaćene nadzorom, utvrđeno je da za časove zamjene ne postoji metodološki okvir utemeljen u pozitivnim propisima kojim bi sa sigurnošću mogao utvrditi postupak obračuna časova zamjene”, stoji u zapisniku o izvršenom inspekcijskom nalazu i ističe da “nije moguće konstatovati ni tačnost i zakonitost obračuna časova zamjene”.
“U odabranom uzorku osnovnih škola, utvrđeno je da su predmetne osnovne škole časove preko norme obračunavale na različite načine i po različitom osnovama je vršena isplata”, precizirano je u nalazu, objavljenom na sajtu Valde Crne Gore, koji potpisuje glavna budžetska inspektorka Jelena Perućica.
U dijelu nalaza koji se odnosi na barsku OŠ “Jugoslavija”, navodi se da je ta ustanova suprotno GKU obračunavala “sindikalni dodatak”, odnosno uvećanje zarade za članove sindikata i predsjednika sindikalne organizacije za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
“Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete nije predviđeno uvećanje zarade po osnovu sindikalnog dodatka. Obračun dijela zarade za uvećanja koja su definisana članom 22 GKU utvrđen je kao procenat redovnog rada (osnovna zarada + minuli rad). Obračun dijela zarade koji se odnosi na uvećanja definisana članom 22 GKU obračunat je kao procenat redovnog rada (osnovna zarada+ minuli rad) koji nije umanjen za vrijeme trajanja privremene spriječenosti za rad. Prilikom obračuna iznosa naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad posebni dio zarade nije umanjen za korektivni koeficijent od 0.9”, precizirano je u nalazu.
I u nikšićkoj OŠ “Ratko Žarić”, stoji u nalazu, takođe je godinama nezakonito obračunavan “sindikalni dodatak”.
“Procenat minulog rada se obračunavao na uvećani koeficijent složenosti predviđenog za grupe i podgrupe u koje je raspoređeno zvanje zaposlenog uvećan shodno članu 22 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete. Prilikom utvrđivanja iznosa naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, vršio se obračun: koeficijent složenosti predviđenog za grupe i podgrupe u koje je raspoređeno zvanje zaposlenog korigovan za uvećanja shodno članu 22 GKU bez primjene korektivnog koeficijenta na posebni dio zarade”, nepravilnosti su u nikšićkoj obrazovnoj ustanovi.
I u podgorička OŠ “Milora Musa Burzan” sporan je “sindikalni dodatak”, ali i način obračuna procenat minulog rada.
“Prilikom utvrđivanja iznosa naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad vršio se obračun: koeficijent složenosti predviđenog za grupe i podgrupe u koje je raspoređeno zvanje zaposlenog korigovan za uvećanja shodno članu 22 GKU bez primjene korektivnog koeficijenta na posebni dio zarade”, navodi se u nalazu Budžetske inspekcije.
“Sindikalni dodatak” sporan je i u OŠ “Štampar Makarije”, baš kao obračun procenta minulog rada.
Budžetska inspekcija je, pored ostalog, naložila direktorima tih škola da otklone nepravilnosti, koje se odnose na obračun zarade zaposlenih koji je vršen suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, GKU i Uputstvu o načinu obračuna zarade i naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad.
Sindikat očekuje poziv
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je, tokom jučerašnjeg okruglog stola, koji je u vezi s novim obračunom zarada organizovala ta radnička organizacija, kazao da “Sindikat nikome nije neprijatelj”.
Prema njegovim riječima, nijesu se promijenili propisi za obračun zarada, ali način jeste.
“Ako nešto ima sporno, dajte da razgovaramo. Nikad nijesmo rekli da to nećemo. Mi smo za razgovor, ali nam nikakav dopis za razgovor nije stigao. Inicijativa za ocjenu ustavnosti GKU jeste, što nam je bilo malo čudno…”, poručio je Božović.
Odgovarajući na pitanje novinara da li predlog Jakšić-Stojanović “mijenja nešto”, Božović je kazao da je “to poslije dva mjeseca prvo njeno obraćanje”.
“Vidjeli smo putem medija da će ona da uputi rješenja premijeru Milojku Spajiću. Nijesmo imali vremena da analiziramo i razgovaramo o tome. Očekujemo da nas pozovu… Negdje je na fonu onoga što smo mi predlagali. Pozdravljam oglašavanje ministarke i računam da ćemo brzih dana sjesti i razgovarati o svim detaljima”, izjavio je Božović.
Profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG) Vesna Simović-Zvicer rekla je da je veliki problem odsustvo socijalnog dijaloga.
“Pričaćemo o problemima, ali ih nećemo riješiti. Pričamo sami sa sobom. Pričamo mi koji o određenoj temi imamo isto mišljenje. Dijalog podrazumijeva da se čujemo i onda kada nemamo isto mišljenje”, ocijenila je.
Ona je konstatovala da se mora voditi računa o pravima, dodajući da treba da se pregovara i o svim rješenjima. Kazala je da je problem što “Ministarstvo misli da postoji neki osnovni i dodatni koeficijent”.
“Zakon jasno kaže da se osnovna zarada uvećava onako kako i kaže GKU – na osnovu minulog rada. Zaista ne vidim gdje je problem. Zbog toga što neki softver to ne može da prepozna, mi moramo da tumačimo procese na drugačiji način. To mi je van svake pameti”, kazala je.
Advokat Đorđe Bulatović kazao je da MPNI od 2008. godine neće da utvrdi minimum procesa rada.
“Prosvjetni radnici ne mogu da štrajkuju i zbog toga ne mogu da ostvare svoja prava… Važno je da se što prije utvrdi minimum procesa rada pri Zakonu o štrajku”, rekao je.
