Predsjednik Vasojevićkog pokreta ujedinjenja i Predsjednik Skupštine Opštine Andrijevica je demantovao antisrpske medije, i sa indignacijom odbacio optužbe DPS-a da je gradjane nazvao fašistima i montenegrinima.
Njegovu izjavu prenosimo integralno;
„Nije tačno da sam gradjanke i gradjane Crne Gore nazvao fašistima i montenigrinima, nego sam tim imenom nazvao one malogradjane koji u svojoj biti to i jesu(samo što neki od njih toga nisu ni svjesni).
Fašistima i montenegrinima sam nazvao one koji su italijanskog fašistu i okupatora Aleksandra Pircio Birolija dočekali sa oduševljenjem i poklicima „e viva montenegro“ na Cetinju(srpskom počivalu kako reče P P Njegoš) ,i one koji i dan danas ponavljaju pokliče „za dom spremni“, „e viva, e viva, e viva montenegro.
Poseban prezir pokazujem prema onima koji poštuju lik i djelo crnogorskih ustaša Sekule Drljevića i Savića Markovića Štedimlije i koji dan državnosti Crne Gore slave uz Tomsonove pjesme (koji bez imalo stida i morala pjeva „Jasenovac i Gradiška stara to je kuća Maksovih mesara“).
Ovo sam dužan da demantujem zbog miliona nevinih žrtava koji su stradali.
Dok su na Cetinju, Zagrebu i u Ljubljani sa oduševljenjem dočekivali okupatora sa cvijećem i pjesmama, srpski narod je odlučno i hrabro ustao u borbu protiv okupatora i jedini smo narod u Evropi koji je imao dva antifašistička pokreta, zbog čega je prvi gerilac Evrope višestruko odlikovan od zapadnih saveznika(posebno su nam važna odlikovanja Predsjednika Francuske De Gola i Predsjednika SAD-a Ronalda Reagana).
Stihove ratnog zločinca i crnogorskog ustaše Sekule Drljevića nikada nisam priznao za svoje, kao što to nikada nije priznao cjelokupan srpski narod, zato što sam osvjedodeni antifašista.
Danas nam je više nego ikada potrebno jedinstvo,razumijevanje i sloga.
Ako ovi što me kritikuju ,zbog antifašističkih stavova, misle dobro sebi i svome narodu, treba da se odreknu apanaža koje dobijaju od švercera cigareta i narkotika, i da vrate
spomenik na Cetinju prvoj žrtvi evrposkog nacifašizma
Njegovom Visočanstvu Kralju Aleksandru Karadjordjeviću koji je pao u Marseju kao simbol borbe za ujedinjenje i oslobodjenje ne samo srpskog naroda, nego svih naroda u Evropi i svijetu.
Dogodine u Prizrenu
Dogodine na Lovćenu
