Odgovornost rukovođenja podrazumijeva potpise i sve ono zašto vi nosite ogromnu odgovornost i sjutra odgovarate pred sudom, kazala je poslanica Pokreta Evropa sad
Shodno Nacrtu izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je na javnoj raspravi do 8. decembra, planirano je povećanje plate 30 odsto javnim funkcionerima. Obrazloženje Vlade – u sistemu zarada pojedini službenici imaju veće plate od rukovodilaca. Među poslanicima mišljenja su podijeljena. Dok u civilnom sektoru i Uniji sindikata kritikuju namjeru Vlade.
Unija slobodnih sindikata poziva civilni sektor da zajednički reaguju i da ne dozvole, kako su kazali, još veće osipanje novca iz budžeta. Smatraju da je plan Vlade o povećanju plata javnim funkcionerima, prevršio svaku mjeru, te očekuju da će reakcija javnosti biti oštra.
„Ova činjenica da se povećavaju zarade, dakle da je u konačnom zakon dobio formu da se te zarade u najvećem dijelu mijenjaju upravo onim koji se nalaze u kategoriji ili u grupi poslova A, B i C i to za 30% je iziritirao brojne naše koleginice i kolege, naše članove. Naravno, čini mi se da je takav utisak i ukupne javnosti“, kazao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.
Iz civilnog sektora poručuju da je plan Vlade nepromišljen. U CDT-u podržavaju da se smanje razlike između onih s najvišim i najnižim primanjima, ali nijesu za povećanje koeficijenata 30 odsto.
„Mislim da je neozbiljno, mislim da je u našem klasičnom maniru šta mi padne napamet, to uradim i na kraju mislim i da je populistički jer to ima veze i sa ovom pričom o partitokratiji, partijskom zapošljavanju i onim mogućnostima koje partije, kao što vidite, vrlo često koriste da svoje partijske funkcionere, vojnike zapošljavaju u državnoj upravi i na taj način se ponovo i ponovo finansiraju“, istakao je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Poslanici vlasti, međutim, pravdaju taj prijedlog stavom da trenutno u sistemu zarada pojedini službenici imaju veće plate od rukovodilaca. Poslanica PES-a Jelena Nedović problematizuje to što je usvajanje granskih kolektivnih ugovora praktično izjednačilo primanja hijerarhijski nižih kategorija javnog sektora s višim.
„Nemoguće je da službenik ili zaposleni u privatnom sektoru kao referent ima veću platu od čovjeka koji rukovodi recimo sa 200-300 zaposlenih i znate da odgovornost rukovođenja podrazumijeva potpise i sve ono zašto vi nosite ogromnu odgovornost i sjutra odgovarate pred sudom“, kazala je poslanica PES-a Jelena Nedović.
U Uri su mišljenja da zarade ne treba povećati svima, te najavljuju da će amandmanski djelovati kada zakon dođe u Skupštinu.
„Postoji dio javnih funkcionera kojima treba povećati zarade, kao što su direktori određenih važnih uprava, poreska uprava, uprava policije, uprava carina. To su ljudi i institucije koje čuvaju sistem“, kazao je poslanik URE Miloš Konatar.
Opozicioni DPS smatra da je taj prijedlog neprimjeren.
„Smatramo da je to velika drskost ove vlade, jer su prvo napravili najveću vladu u Evropi i u svijetu, nije im bilo dovoljno fotelja, sada žele da sebi povećavaju platu i nama i sebi, a tvrdim da su svim funkcionerima iz te kategorije, u Crnoj Gori plate oko 2.000 eura. Smatram da je to drskost, da je to neprimjereno, da je to maliciozno“, kazala je poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč.
Zarade poslanika i ministara u prosjeku bi od januara porasle za oko 600 eura, shodno Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je od ponedjeljka na javnoj raspravi do 8. decembra. Podsjetimo, svim javnim funkcionerima plate su uvećane s primjenom programa “Evropa sad 2”.
