Siguran sam da će Crna Gora biti u evropskoj porodici prije 2028. godine. Upravo će ova parlamentarna većina i Vlada uraditi sve da budemo dio velike evropske porodice, poručio je Đurović
Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) završen je juče u Podgorici usvajanjem zajedničke deklaracije sa preporukama.
Određeni amandmani uz deklaraciju po pitanju Zakona o dvojnom državljanstvu i zakona o stranim agentima, koje su predložili poslanici Evropskog parlamenta iz Hrvatske, vjerovatno su proizvod neinformisanosti ili možda informisanosti „sa bočne strane“, kazao je za „Dan“ Dejan Đurović, kopredsjedavajući POSP-a i šef poslaničkog kluba NSD u Skupštini Crne Gore.
– Neki amandmani odnosili su se na zakon o dvojnom državljanstvu i zakon o stranim agentima, koji uopšte nisu dio agende crnogorskog parlamenta. Ne želim da kažem da se radi o neozbiljnosti, već želim da vjerujem da je to neinformisanost, ili možda neka informisanost „sa bočne strane“, to jest da poslanik i poslanica iz hrvatskog parlamenta nisu imali dovoljno informacija – rekao je Đurović.
Poslanici Evropskog parlamenta Tomislav Sokol i Sunčana Glavak naveli su u amandmanu da bi Crna Gora, kao zemlja kandidat, trebalo da se suzdrži od bilo kakvih aktivnosti koje bi mogle ugroziti njen strateški put ka članstvu u EU i suverenitet zemlje. U tom amandmanu „sa zabrinutošću konstatuju da bi izmjene Zakona o državljanstvu koje se odnose na mogućnost uvođenja dvostrukog državljanstva mogle imati ozbiljne i dugotrajne posljedice po procese odlučivanja i identitet zemlje“.
Đurović je istakao da je zadovoljan usvojenom deklaracijom, koju ocjenjuje kao iskorak Crne Gore ka EU. On je siguran da će Crna Gora uz pomoć prijatelja iz Evrope i prije 2028. godine postati dio Evropske unije.
– Međutim, određeni amandmana koje su podnijele kolege iz Evropskog parlamenta možda u ovom trenutku i nijesu baš najdobronamjerniji. Ali, u svakom slučaju, to je još jedan iskorak Crne Gore ka Evropskoj uniji. Ja sam gotovo siguran da će Crna Gora biti u evropskoj porodici i prije 2028. godine. Upravo će ova parlamentarna većina i Vlada uraditi sve da budemo dio velike evropske porodice – poručio je Đurović.
Posebnu zahvalnost, kako je dodao, duguje kopredsjedavajućem POSP-a Tomasu Vajsu, koji je dao najveći doprinos.
– On je probao da amortizuje neke amadmane koji u ovom trenutku možda nisu bili u najboljoj mjeri pouzdani informativno – istakao je Đurović.
On je pozvao kolege iz Hrvatske da se informišu onako kako treba, u konkretnom slučaju kod kopredsjedavićih.
– Dakle, kod gospodina Vajsa i kod mene, i uvijek će imati dobrodošlicu kad smo nas dvojice u pitanju – naglasio je Đurović.
Na konferenciji za medije nakon sastanka, Vajs je kazao da Crna Gora ima sve što je neophodno za ulazak u EU do 2028. godine. Saopštio je da je POSP skoro jednoglasno usvojio Deklaraciju o napretku Crne Gore ka EU i preporuke za dalji put, što, kako smatra, ukazuje koliko je rasprava bila konstruktivna.
– Parlamentarna dimenzija procesa pristupanja je ključni element naše želje da učinimo Crnu Goru 28. članicom EU – rekao je Vajs.
On smatra da konstruktivan pristup pokazuje da postoji velika podrška među poslanicima i iz Crne Gore i iz EP.
– Čini mi se da postoji gotovo jednoglasna podrška sa naše strane da Crna Gora postane buduća članica EU – dodao je Vajs.
Pohvalio je napredak koji je ostvarila Vlada u posljednjoj godini na putu pristupanja.
– Razgovarali smo o zadacima sa kojima će se država suočiti u budućnosti. Donosioci odluka moraju nekada da ulože mnogo napora kako bi donijeli zakone, ali je sprovođenje nešto gdje građani počinju da osjećaju prave promjene – kazao je Vajs.
Naglasio je da je Crna Gora izuzetna ne samo zbog istorijsko-kulturnog nasljeđa, pejzaža i gostoprimstva, nego i zbog činjenice da je to jedina država koja je uspjela da izbjegne tenzije i nasilje između različitih građanskih grupa.
– Crna Gora je građanska država, to je država gdje građani, bez obzira na svoju religiju, etničku ili nacionalnu pripadnost, žive zajedno i podržavaju nezavisnost zemlje – naveo je Vajs.
On je dodao da svi znaju koliko je ta tema osjetljiva, ali da su odluke koje se odnose na identitet, religiju i jezik nešto što treba da poštuju svi, kako političari, tako i društvo.
– Ipak, treba se postarati da pitanja identiteta ne bacaju sjenku na ono što je važno za sve nas, a to je ekonomski razvoj, dobre socijalne usluge, čist vazduh i voda, perspektiva za potomstvo i napredna država – poručio je Vajs.
