Urađena analiza
Djelovanje aktuelne Vlade i parlamentarne većine karakterišu postupci koji dovode u pitanje postignuti demokratski napredak, kao i prioritete i obaveze iz pregovora o pristupanju EU, i istovremeno podrivaju dugoročne reformske procese u Crnoj Gori, navodi se u analizi koju je pripremio Kabinet Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a tiče se deset zabrinjavajućih trendova koji, kako se navodi, dovode u pitanje dosadašnji demokratski napredak u zemlji postignut nakon promjene vlasti 2020. godine.
„Crna Gora je napravila veliki iskorak u pogledu demokratskog razvoja nakon prve promjene vlasti u posljednjih 30 godina, koja je došla kao rezultat parlamentarnih izbora 2020. godine. Tranzicija vlasti zaokružena je predsjedničkim izborima 2023. godine. Ovo je bio prelomni trenutak da zemlja krene ubrzanim putem ka pridruživanju EU, što je dodatno potpomognuto novim zamahom u Briselu u vezi sa procesom proširenja. Zacrtani cilj je da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. godine“, navodi se u analizi.
Međutim, kako su istakli, djelovanje aktuelne Vlade i parlamentarne većine karakterišu postupci koji dovode u pitanje postignuti demokratski napredak, kao i prioritete i obaveze iz pregovora o pristupanju EU, i istovremeno podrivaju dugoročne reformske procese u zemlji.
„Sve to je dovelo do slabijeg tempa EU integracija u odnosu na dinamiku koja je bila predviđena početkom ove godine. Da bi Crna Gora postala punopravna članica EU do 2028. godine, potrebno je zatvoriti svih trideset otvorenih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine. Zato je za ovu godinu bilo planirano zatvaranje skoro deset pregovaračkih poglavlja. Međutim, u međuvremenu je najavljeno zatvaranje samo četiri poglavlja. Ovaj trend prijeti da uspori predviđeni proces pristupanja, a time i krajnji cilj članstva zemlje u EU do 2028. godine.
Analiza koju je pripremio Kabinet Predsjednika Crne Gore obuhvata deset zabrinjavajućih trendova koji dovode u pitanje dosadašnji demokratski napredak postignut nakon promjena vlasti 2020. godine.
„Zakoni se u većini slučajeva usvajaju bez javne rasprave i konsultacija sa stručnom javnošću; Zabrinjava politizacija institucija kroz zakonski okvir; Izostaje reforma javne uprave; Nema suštinske reforme sudstva; Predlog zakona o agentima stranog uticaja predstavlja atak na civilni sektor; Nezakonita postavljenja i razrješenja podrivaju vladavinu prava; Pogoršanje odnosa sa Hrvatskom remeti dobrosusjedske odnose kao jedan od ključnih preduslova za članstvo u EU; Populističke ekonomske mjere izazivaju zabrinutost; Neokončani lokalni izbori u opštini Šavnik pokazuju slabosti izbornog sistema; Izostaje institucionalna podrška kao odgovor na ekološke krize i vanredne situacije – Sve su ovo razlozi za veliku zabrinutost kada je u pitanju demokratski napredak Crne Gore u ključnom trenutku na putu zemlje ka punopravnom članstvu u EU“, poručuju iz Kabineta Predsjednika.
Napominju da se zakoni u većini slučajeva usvajaju bez javne rasprave i konsultacija sa stručnom javnošću.
„Crna Gora se suočava sa ozbiljnim izazovima u svom zakonodavnom procesu, obilježenim rastućim trendom u kojem vladajuća većina i Vlada sve češće donose zakone kroz ubrzane procedure. Konsultacije sa stručnom javnošću tokom zakonodavnog procesa u značajnoj mjeri izostaju, a zakoni se predlažu i bez prethodnih javnih rasprava, što je u suprotnosti sa demokratskim principima i standardima EU“, stoji u analizi.
Javne konsultacije su, kako se ističe, ključni mehanizam koji omogućava građanima, civilnom sektoru, privredi i institucijama da izraze svoja mišljenja i daju doprinos zakonskim rješenjima koja direktno ili indirektno utiču na njih, čineći zakone efikasnijim i prihvaćenijim. Kao takve, poručuju iz kabineta, javne konsultacije su dugo primjenjivane u praksi u Crnoj Gori, ali su tokom prethodne godine u značajnoj mjeri isključene iz procesa donošenja zakonskih rješenja.
„Vlada je prethodno opravdavala ovaj ubrzani proces donošenja zakona usvajanjem Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), birajući brzinu umjesto dosljednog poštovanja demokratskih procedura. Međutim, faza dobijanja IBAR-a je zaključena u junu“, navodi se u analizi.
Uprkos tome, Vlada i vladajuća većina u Skupštini su, kako se dodaje, u najvećem broju slučajeva nastavili da koriste ubrzani pristup kao svoju standardnu praksu.
„Važno je prepoznati da donošenje zakona kroz ubrzane procedure treba da bude izuzetak, rezervisan samo za istinski urgentne situacije. Praveći od njega rutinsku praksu dovodi se u pitanje poštovanje demokratskih procesa i standarda“, poručuju iz kabineta.
Usvajanje zakona bez adekvatne analize bilo je, kako se navodi, posebno vidljivo tokom niza vanrednih skupštinskih zasijedanja u avgustu, održanih usred ljetnje pauze i po hitnoj proceduri, u susret izborima u Podgorici.
„Tako su neki od od ključnih fiskalnih zakona, koji uvode značajne promjene u sistem socijalne zaštite, usvojeni po hitnoj proceduri i bez prethodne rasprave sa stručnom javnošću. Ti zakoni proizilaze iz Fiskalne strategije, ključnog dokumenta za strateško finansijsko planiranje u naredne tri godine, koja paradoksalno još uvijek nije razmatrana u Skupštini“, zaključuje se u analizi koju je pripremio Kabinet Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
