Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koji mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi, kazao je intervjuu Televiziji Vijesti ministar unutrasnjih poslova Danilo Šaranović.
Najavio je da kreće opsežna kontrola imovine i životnog stila policajaca.
Rekao je i da preko 200 policijskih službenika nije predalo imovinske kartone u zakonskom roku, do kraja jula, pa im prijete otpuštanja, a tvrdi i da policija ima nikad bolje rezultate u borbi protiv privrednog kriminala.
Koliko je policajaca prvi put predalo imovinske kartone, a koliko nije?
Šaranović: U zakonskom roku imovinske kartone predalo je nešto više od 3400 policijskih službenika, dok njih 236 to nisu učinili. Jedno od najvećih dostignuća ovog menadžmenta MUP-a jeste što smo nakon duže od deset godina, a za svega šest mjeseci, uspjeli da stvorimo uslove za kontrolu imovine i životnog stila, a samim tim i čišćenje bezbjednosnog sektora od korumpiranih policijskih službenika.
Šta je sa ovim ljudima koji nisu predali? Da li imaju još neki određeni rok da to urade ili će biti sankcionisani?
Šaranović: Zakonski rok je istekao 31. jula. Kao što sam kazao, zakonom su propisane sankcije za nepodnošenje imovinskog kartona i nedostavljanje tačnih podataka, a najteža od tih sankcija je prestanak radnog odnosa.
Javna je tajna već godinama da dio policijskih službenika ima veliku imovinu. Da li ste i vi to ustanovili sad na osnovu ovih kartona i šta ćete raditi dalje sa onima koji nemaju pokriće za to od svojih plata?
Šaranović: Obavještajni podaci i započete opsežne finansijske istrage upućuju na to da postoje i bivši, ali i aktivni policijski službenici, čija je imovina višestruko vrednija od one koju bi mogli opravdati. Neki od tih postupaka bez dileme vode do javnosti dobro poznatih kompanija i imena. Siguran sam da onog trenutka kada ti postupci budu okončani, da kod određenih imena neće biti iznenađenja, a potpuno je jasno da za takve u službi više neće biti mjesta.
Kada je riječ o organizovanom kriminalu, znači, kakvi su podaci, kakva je statistika, koliko je osoba uhapšena od početka godine, koje je to najčešće krivično djelo, a koliko je procenat riješenih, odnosno neriješenih slučaja i ubistava?
Šaranović: Od početka godine je procesuirano skoro 600 članova visokorizicnih organizovanih kriminalnih grupa i se njima povezanih lica, koji su vršili razna krivična djela iz oblasti teškog i organizovanog kriminala. Kada su u pitanju ubistva, od početka godine je registrovano osam, od čega tri kao posljedica obračuna organizovanih kriminalnih grupa, 0 slučajno ubijenih, a registrovano je i 35 ubistava u pokušaju. Svako od njih je rasvijetljeno, a rasvijetljena su i dva ubistva i četiri ubistva u pokušaju iz prehodnog perioda. Mnogo toga govore uporedni podaci. Npr. za četiri godine vlade Duška Markovića broj ukupno ubijenih je 93 lica, od čega 42 lica u kriminalnim obračunima, a u tim kriminalnim obračunima je šest lica slučajno ubijeno. Od 2020 godine, dakle od prve promjene vlasti do danas, broj ukupno ubijenih je 26, od čega je ubijeno u kriminalnim obračunima 7 lica i 0 slučajno ubijenih. Dakle, imamo pad ukupnog broja ubijenih za 72 %.Za 30 godina bivše vlasti ubijeno je čak 711 lica, a 82 ubistva su nerasvijetljena. Potpuno je jasno da se ovako nešto više nikada ne smije dogoditi. Izabovite nam podatak ovih 82 koji su nerasvijetljeni.
Šta je sa privrednim kriminalom? Sve češće imamo saopštenja iz MUP da ste procesuirali ljude vezano privredni kriminal. Znači, koliko je fizičkih, pravnih lica uhapšeno, procesuirano i o koliko je svo te novce se radi?
Šaranović: Od početka godine je registrovano 427 djela ekonomskog kriminala, zbog čega je podnijeta 321 krivična prijava protiv 380 fizičkih i 29 pravnih lica. A procijenjena materijalna šteta je na iznos veći od 603 miliona eura. Nikada bolji rezultati u borbi protiv svih oblika kriminala, a naročito ekonomskog kriminala, šalju jasnu poruku da više nema selektivnosti u postupanju.
I da se vratimo na policajce, zakon je nedavno usvojen u Skupštini Crne Gore, a odnosi se na 1.500 policajaca koji nam nedostaju trenutno u sistemu. Kako smo od zemlje, koja je svojevremeno bila zemlja sa najvećim brojem policajaca po glavi stanovnika, došli do toga da nam nedostaje 1.000?
Šaranović: Zatečeni problem kadrovskog deficita od 1.500 policijskih službenika je posljedica katastrofalnih kadrovskih politika u prošlosti, ali i očigledne namjere da se slomi i kičma bezbjednosnom sektoru. Cilj takvih politika u prethodnom periodu nije bilo jačanje kapaciteta policije, već jačanje određenih klanova u policiji i njihovih ćelija van policije. Godinama se za prijem u policiju provjeravala podobnost, a ne sposobnost. Nasuprot tome, započeta strateška reforma policije ima za cilj da kroz zapošljavanje mladih visokoškolaca i visoko kvalifikovanog stručnog kadra osposobimo policiju da odgovori svim savremenim bezbjednosnim izazovima.
Opozicija je kritikovala da je ovaj zakon koji će biti ponovo izglasan u skupštini, u suštini se radi pred izbore. Kako komentarišete te optužbe?
Šaranović: One strukture koje su označene sa razlogom u javnosti kao pokrovitelji kriminala u prethodnom periodu, potpuno je jasno i razumljivo zbog čega ne gledaju blagonaklono na jačanje kapaciteta policije, jasno je zbog čega im ne odgovaraju nikada bolji rezultati u borbi protiv kriminala koje postižemo.
