Vrhovni državni tužilac tražio da se ponovo analizira zaključeni slučaj o dodatnim radovima na prvoj dionici auto-puta, što je građane koštalo više stotina miliona eura. Specijalno tužilaštvo taj predmet arhiviralo 2022. godine, ne nalazeći ko je kriv što je petlja na auto-putu naknadno nacrtana, ugovarana, pa građena
Specijalni tužioci ponovo će istraživati da li su nekadašnji visoki državni funkcioner Ivan Brajović i više NN osoba odgovorni za stotine miliona eura štete nastale zbog zaboravljene petlje i dodatnih radova na dijelu auto-puta “Princeza Ksenija”, otvorenog u julu 2022. godine.
Takav nalog, potvrđeno je “Vijestima”, izdao je vrhovni državni tužilac Milorad Marković.
Specijalno tužilaštvo je krajem 2022. odbacilo prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i ocijenilo da nema krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja. MANS je prijavu podnio 2019. protiv bivšeg visokog državnog zvaničnika Ivana Brajovića i NN lica, koji su učestvovali u pripremi i ugovaranju izgradnje dionice auto-puta od Podgorice do Mateševa zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i štetu budžetu za oko 134 miliona.
Na takvu odluku SDT-a pritužbu je podnijela i država – institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, tvrdeći da je ukupna šteta po državnu kasu bila oko 300 miliona eura, ali im je početkom prošle godine tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović odgovorio da je “Specijalno tužilaštvo postupalo u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i donijelo pravilnu odluku o odbacivanju krivične prijave”.
VDT Marković, pak, smatra da taj predmet treba ponovo aktivirati.
“Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je predmet na koji se odnose Vaša pitanja vratio nadležnom Specijalnom državnom tužilaštvu na dodatnu analizu”, odgovoreno je redakciji iz VDT.
“Vijesti” očekuju odgovore i od SDT-a šta su do sada preduzeli po tom nalogu Markovića.
Milovac: Dovoljno je dokaza
Iz MANS-a pozdravljaju Markovića da ponovo otvori predmet “Petlja” koji je formiran po njihovoj krivičnoj prijavi.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je “Vijestima” da je ta prijava sadržala dovoljno dokaza da se još 2019. godine otpočne za utvrđivanje odgovornosti za višemilionski iznos dodatnih radova za koji smo se zadužili kako bi bio okončan projekat prioritetne dionice auto-puta.
“Smatramo da postoji više nego dovoljno osnova da se otvore i predmeti koji se tiču same izgradnje auto-puta, ali i devastacije rijeke Tare zbog koje još uvijek niko nije odgovarao”, poručio je Milovac.
On poručuje i da “tužilaštvo mora, bez odlaganja, ispitati odgovornost i unutar svoje organizacije za donošenje odluka koje sada doživljavaju reviziju”.
“…Jer samo tako možemo računati da rezultati u procesuiranju korupcije i drugog kršenja zakona mogu biti održivi”, naglasio je Milovac.
MANS je prošle godine, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, od SDT-a tražio kopiju spisa predmeta na osnovu kojih je SDT 26. decembra 2022. godine donio odluku o odbačaju krivične prijave protiv Ivana Brajovića. Taj zahtjev je odbijen.
“Naime, u toku postupka izviđaja u navedenom predmetu prikupljen je veći broj dokaza na osnovu kojih je nakon razmatranja i ocjene donijeta ocjena. Članom 203a, stav Zakonika o krivičnom postupku propisano je ko ima pravo na uvid i spise predmeta, a to su osumnjičeni, odnoosno okrivljeni i branilac… U vezi s odredbom člana 29, stav 1, tačka 3 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kojim je propisano da se zahtjev može odbiti radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na dokaze prikupljene izviđajem, to je odlučeno kao u izreci rješenja”, odgovoreno je ranije MANS-u.
Šta je sve „zaboravljeno“…
U pritužbi na rad specijalnih tužilaca, institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa ukazala je na to da se radi o šteti od čak 300 miliona eura.
“Brajović i drugi funkcioneri izvršne vlasti nisu predvidjeli niz dodatnih radova, pa je dionica auto-puta koštala 300 miliona eura više nego što je najavljeno, a radi se o iznosu koji predstavlja obračun osnovne cijene radova, dodatnih i ‘zaboravljenih’, kamate i kursne razlike”, navodi se u pritužbi.
Brajović je ranije u više navrata negirao optužbe tvrdeći da se petlja nalazi u projektnom zadatku i ponudi za gradnju prioritetne dionice.
“…Radi se o iznosu koji predstavlja obračun osnovne cijene radova, dodatih i ‘zaboravljenih’ radova, kamate i kursne razlike. Navedeno je dalje da ugovorom o izgradnji nijesu navedeni svi radovi, poput petlje Smokovac, elektro i vodovodne mreže i svih prilaznih puteva na ostalim petljama, kao i da je sporno jer je kredit ugovoren u dolarima što je učinjeno, a da nije obezbijeđena zaštita od kursnih razlika”, stoji u pritužbi, koju je ranije uputila zaštitnica Bojana Ćirović.
Prema njenoj ocjeni, teško je prihvatljivo da se na, do sada najvećem i najbitnijem projektu države, dese takvi “propusti”, već “i te kako stvara sumnju da su radovi s namjerom izostavljeni, kako bi se moguće realizacijom novih radova eventualno ostvarila materijalna korist za NN pojedinca/ce, a na štetu države Crne Gore”.
“…Iz razloga što je bilo neophodno provesti vještačenje po vještaku građevinske struke koji će dati odgovor na pitanje šta čini idejni projekat (član 77 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata), da li je idejni projekat ove vrste morao biti revidovan, šta su to naknadni radovi, da li je po struci da idejni projekat auto-puta ne sadrži ni petlju, niti elektro niti vodovodnu infrastrukturu, te kao glavno zašto nije petlja Smokovac obuhvaćena idejnim projektom. S obzirom na to da se tužilac bavio samo elektro-instalacijom, na kraju nije jasno kako je, sa kim i na koji način ugovorena izgradnja petlje i ostalih izostavljenih radova”, stoji u pritužbi.
Ćirović je VDT upozorila na to da je “fokus tužilaštva, prilikom ocjene da li je eventualno izvršeno krivično djelo, morao biti postupak pripreme tendera i pripreme idejnog projekta”.
Naglasila je da je ponuda kineske firme “China road and bridge corporation” (CRBC) data na osnovu idejnog projekta, što, kako navodi, nije sporno.
“Međutim, i te kako je sporno zašto taj idejni projekat ne sadrži petlju Smokovac, niti sadrži elektro i vodovodnu infrastrukturu, s obzirom na to da nije riječ o magistralnom putu. To je upravo pitanje za Ivana Brajovića, a naročito zašto revidira projekat nakon dostavljanja ponude od kineske firme, u kojem momentu je i trebalo da bude jasno tužiocu da je postojala namjera da idejni projekat ne sadrži petlju Smokovac, niti elektro i vodovodnu infrastrukturu”, upozorila je ona.
