Vlada juče usvojila odluku prema kojoj je rad u antikorupcijskom tijelu plaćen naknadom od 50 odsto prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prošloj godinu. Ćalović Marković pozvala Vladu da odluku stavi van snage upozoravajući da njihova motivacija treba da bude borba za pravdu, a ne nadoknadu
Vlada Crne Gore juče je donijela odluku da predsjedniku, zamjeniku, članovima i sekretaru Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije obezbijedi naknadu od gotovo 500 eura.
“Predsjedniku/ci, zamjeniku/ci, članovima/icama i sekretarki Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije rješenjem se utvrđuje naknada u iznosu od 50 odsto bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini prema podacima uprave nadležne za poslove statistike”, navodi se u juče usvojenoj odluci.
Vlada je 22. februara odlučila da formira Nacionalni savjet, a u radu tog tijela učestvuju predstavnici 17 državnih institucija, tri civilnog sektora, kao i predstavnici Privredne komore, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Zajednice opština.
Predsjednik Nacionalnog savjeta je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, a njegov zamjenik ministar pravde Andrej Milović.
Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i nekadašnja članica više vladinih tijela za borbu protiv korupcije Vanja Ćalović Marković kazala je juče “Vijestima” da je odluka o naknadama za članstvo u Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije “potvrda da predstavnici nove vlasti uspostavljaju loše prakse kojima se nije služio ni prethodni režim”.
Ona je pozvala Vladu da “tu odluku stavi van snage”.
“Najviši predstavnici izvršne vlasti su odlučili da sebi dodijele dodatne naknade za rad koji im je već u opisu posla, a za koji primaju visoke zarade koje teško da mogu opravdati dosadašnjim rezultatima u borbi protiv korupcije, koja se svela na floskule i prazna obećanja. Takvo postupanje bi očekivali od Jelene Perović koja je već pokazala da je spremna da javnu funkciju koristi za izvlačenje što veće lične koristi kroz izmišljanje osnova za razne dodatne prihode iz državnog budžeta. Međutim, od ljudi koji su godinama građanima obećavali otklon od praksi prethodnog režima, očekivali smo da će im motivacija biti borba za pravdu”, poručila je Ćalović Marković.
Ističe da je zaista neprijatno iznenađena činjenicom da ova vlast uspostavlja tako loše prakse i pozivam Vladu da tu odluku stavi van snage.
“Ako članovi tog Savjeta nemaju motivacije da se bez naknade bore protiv korupcije, onda ne treba ni da budu u njemu”, poručila je Ćalović Marković.
Pored Koprivice i Milovića, u Nacionalnom savjetu je i Jelena Perović, ali i potpredsjednici Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Srđan Pavićević i demografiju i mlade Dragoslav Šćekić.
U Savjetu je još sedam ministara – Danilo Šaranović (MUP), Novica Vuković (Ministarstvo finansije), Janko Odović (Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovina), Maraš Dukaj (Ministarstvo javne uprava), Vladimir Martinović (Ministarstvo turizma, ekologije i održivog razvoja), Saša Mujović (Ministarstvo energetike i rudarstva) i Vladimir Joković (Ministarstvo poljoprivrede).
Član je i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Milić, kao čelnici Poreske i Uprave carina Sava Laketić i Vladimir Bulajić.
U savjetu su vrhovni državni i glavni specijalni tužilac Milorad Marković i Vladimir Novović, kao i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Vučković.
Predstavnik Privredne komore u Savjetu je Nikola Vujović, Zajednice opština Nemanja Vuković, a Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Zoran Stojanović. Predstavnici nevladinog sektora su Almer Mekić iz NVO EUROMOST, Dragana Jaćimović iz Instituta Alternativa i Vladimir Simonović iz CEMI-ja.
Odlukom o obrazovanju Nacionalnog savjeta predviđeno je da predsjedniku, zamjeniku, članovima i sekretaru pripada naknada za rad za mjesece u kojima se održavaju sjednice tog tijela. Naknada je predviđena Vladinom Odlukom o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad člana radnog tijela ili drugog oblika rada.
Ćalović Marković, međutim, podsjeća na to da ni ranije Komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala koju su formirale DPS-ove vlade, ali ni Savjet za borbu protiv visoke korupcije koji je uspostavila Vlada Zdravka Krivokapića, nisu imali naknadu za svoj rad.
“Bila sam članica i tih Komisija i godinu vodila Stručni tim Savjeta, i nisam ni pomislila da uzmem i jedan cent honorara, jer sam smatrala da je moja dužnost da svoje znanje stavim u fukciju čišćenja države od korupcije”, kazala je direktorica MANS-a.
Nacrt zakona o sprečavanju korupcije na javnoj raspravi
Ministarstvo pravde juče je objavilo Nacrt zakona o sprečavanju korupcije, koji, pored ostalog, predviđa manji opseg zaštite za osobe koje prijave korupciju (zviždači) uprkos upozorenjima sa međunarodnih adresa da njihov položaj treba definisati posebnim zakonskim aktom.
Novina je i da će funkcioneri, kroz vanredan izvještaj, prijavljivati imovinu i prihode veću od 10.000 eura, umjesto dosadašnjih pet.
Iz resora Andreja Milovića “Vijestima” je ranije rečeno da je tekst pripremala Radna grupa koja je brojala 12 članova.
“U dvanaestočlanoj Radnoj grupi čiji je zadatak izrada Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije su članovi iz Ministarstva pravde, Agencije za sprečavanje korupcije, Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Vrhovnog suda, Višeg suda, kao i predstavnik kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju. Nakon prvobitnog formiranja Radne grupe, formiranjem 44. Vlade došlo je do izmjena u sastavu, u smislu postizanja veće inkluzivnosti i uključivanja sudstva i tužilaštava svih nivoa, čime je obezbijeđen veći kvalitet Radne grupe”, pojasnili su iz Ministarstva pravde.
Kazali su i da se “novine tiču unapređenja generalno zakonskog rješenja u skladu sa GREKO preporukama, izvještajima ‘peer review’ misije i analizama Savjeta Evrope, o čemu će se detaljnije javnost imati prilike upoznati tokom javne rasprave”.
Javna rasprava će trajati 20 dana od dana objavljivanja poziva na internet stanici Ministarstva pravde i portalu e-uprave, a zainteresovani na ostavljenje adrese mogu dostaviti primjedbe, predloge i sugestija.
